Reciklaža plastike u Srbiji – Šta ne može, šta može, a šta se stvarno reciklira?

plastican otpad

Jedno od najčešćih pitanja kada je reč o reciklaži jeste reciklaža plastike. Građani najčešće misle da sva plastika može da se reciklira a dodatno ih dovode u zabludu neprecizne informacije koje se pojavljuju u javnosti. Jedan problem je što ne mogu sve vrste plastike da se recikliraju, a drugi je što, iako postoji reciklaža određenih vrsta plastike u Srbiji, ona se ne sakuplja organizovano pa samim tim se ni ne reciklira.

Predstavljamo koja vrste plastike se reciklira u Srbiji, koja plastika može da se reciklira ali nedostaje sakupljačka mreža, koja plastika se ne reciklira, i koja su rešenja.

Razvijena reciklaža PET boca, ali…

PET boce, koje se obično nazivaju plastične flaše, sakupljaju se i recikliraju u Srbiji. Međutim, problem je što dosta PET boca završi na deponijama, divljim deponijama i prirodi jer ne postoji razvijen sistem sakupljanja u svim lokalnim samoupravama u Srbiji odnosno nije razvijena primarna separacija.

Mihail Mateski, generalni direktor kompanije “Greentech”, za portal SRDA u tekstu Uvozimo otpad iz istih zemalja u koje izvozimo – Plastika i papir završavaju u prirodi ili inostranstvu a kapaciteti reciklaže neiskorišćeni je rekao da “više od 70% sakupljene PET ambalaže dolazi od neformalnih sakupljača što ukazuje da nemamo funkcionalni sistem za sakupljanje PET ambalaže iz domaćinstava”.

Mateski je ukazao da je stopa sakupljanja i reciklaže PET ambalaže u padu poslednjih godina. U 2019. godini je sakupljeno i reciklirano 31% u odnosu na količinu stavljenu na tržište. Dok je 2021. godine taj procenat smanjen na 23,8%.

ambalazni otpad_pet boce

U tom tekstu smo skrenuli pažnju da se nastavlja višegodišnji trend uvoza i izvoza istih vrsta otpada. Čak i uvoz iz istih zemalja u koje je i otpad izvezen. Izvoze se velike količine otpada za koje postoji reciklaža u Srbiji.

Kada je reč o otpadnoj plastici, u izvoz ide 3.183 tone a u zemlju stiže 9.687 t, podaci su poslednjeg izveštaja o upravljanju otpadom Agencije za zaštitu životne sredine.

Direktor kompanije „Greentech“, koja se od 2005. bavi reciklažom PET ambalaže, navodi da se plastični otpad izvozi i uvozi iz više razloga.

– Postoje frakcije plastične ambalaže koje teško mogu da se recikliraju u domaćim kapacitetima, zato se izvoze na tržista koja imaju razvijeniju industriju reciklaže i mogu da prerade i iskoriste te frakcije. Takođe, dešava se tokom godine oscilacija cena otpada pa u nekim periodima su cene na stranim tržištima atraktivnije, a drugim periodima su bolje na domaćem tržištu.

Posebno je važno i problematično što su reciklažne firme prinuđene da uvoze otpadne PET boce jer se kod nas ne sakupljaju dovoljno – tek oko 25-30%, dok ostatak od oko 70-75% i dalje završava u prirodi, u šumama, rekama, smetlištima i deponijama.

reciklaza pet boce

U Srbiji postoji pet fabrika za preradu ukupnog kapaciteta 30.000 tona godišnje, dok se sakupi tek oko 12.000 tona godišnje. Zato recikleri deo kapacita popunjavaju uvozom otpadnih PET boca iz zemalja u okruženju.

– Potrebna je mnogo bolja organizacija i veća ulaganja u primarnu separaciju otpada po sistemu dve kante i paralelno uvođenje depozitnog sistema za PET boce, limenke, staklene boce i tetrapak – smatra Mateski i dodaje da bi depozitni sistem obezbedio stope sakupljanja veće od 90% i čiste frakcije sakupljene ambalaže, koja bi bila odlična sirovina za novu ambalažu, kao i sprovođenje cirkularne ekonomije.

Da je uvođenje depozitnog sistema za ambalažu od napitaka neophodno, rekla nam je i Milica Lukić, istraživačica Geografskog fakulteta u Beogradu i članica ekspertske mreže firme “GreenLoop”.

– Bez postojanja osnovne infrastukture i dobro postavljenog sistema upravljanja otpadom, što naravno uključuje i primarnu separaciju, nažalost ne možemo ni očekivati da reciklaža ostvaruje značajnije uspehe. Reciklaža PET ambalaže od napitaka funkcioniše u okviru granica i mogućnosti koje mi za sada imamo. Što se tiče drugih tipova plastike, situacija je daleko nepovoljnija. Ili se ne prikuplja, ili su u pitanju vrlo ograničene količine, na vrlo ograničenom broju lokacija. Razlog tome je što ne postoji jedinstven sistem koji bi pokrio veći deo teritorije naše zemlje. Neophodno je uvođenje depozitnog sistema za ambalažu od napitaka, jer ja ne vidim drugo rešenje ovog narastajućeg problema – kaže Lukić.

Druge vrste PET ambalaže se ne sakupljaju, samim tim i ne recikliraju (poput PET providnih kutija u koje se najčešće pakuje delikates).

Koji plastični proizvodi se recikliraju?

Kada smo prikupljali informacije za Gde reciklirati – Reciklažna mapa Srbije koji proizvodi od plastike se sakupljaju, od firma koje smo kontaktirali najviše je bilo reči o sledećim proizvodima: plastične gajbe, kutije, stolovi, stolice, kontejneri, lavori, burad, kanisteri, vangle, čepovi, poklopci, kao i plastične saksije, korita, creva, vodovodne cevi, ostali otpad od polietilena ili polipropilena, kao i škart iz proizvodnje plastičnih proizvoda.

Međutim, problem je što nema organizovanog sakupljanja, odnosno ne postoje reciklažni kontejneri, reciklažna dvorišta odnosno mesta gde bi građani donosili ove proizvode kada postanu otpad.

I tada i sada kada smo razgovarali sa firmama koje se bave reciklažom plastike rekli su nam da preuzimaju plastični otpad od firmi, a eventualno nekoliko procenta od fizičkih lica. Problem su im male količine koje stignu od građana. Pokretanje mašine za male količine i njihovo čišćenje je neisplativo. I upravo zato je potrebno organizovano sakupljanje plastike od građana.

Sa druge strane, neke firme koje se bave reciklažom tvrde plastike sakupljaju sve gore pobrojane proizvode ali od komunalnih preduzeća ili od firmi sakupljača koji su sakupili taj otpad od građana. Ali to je dalje nepoznanica, ko i gde sakuplja i to nije organizovan sistem.

HDPE (2) polietilen i PP (5) polipropilen

cepovi_plastika_otpad

Milica Lukić napominje da se recikliraju ograničene količine plastike u Srbiji kada se uzmu u obzir ukupne količine plastičnog otpada koji se generiše na godišnjem nivou.

HDPE (2) odnosno polietilen visoke gustine se najčešće koristi za proizvodnju ambalaže, tj. boca za različite vrste deterdženata, šampona, kozmetičkih sredstava. Takođe, boca za različite vrste hemikalija, pesticida, sredstava za negu biljaka, a ujedno veoma je zastupljen u proizvodnji kesa za kupovinu, odnosno plastičnih kesa koje najčešće srećemo u supermarketima. HDPE ambalaža se delimično može reciklirati, a delimično koristiti za dobijanje energije.

PP (5) ili polipropilen koristi se za proizvodnju plastičnih čepova i to je primer PP plastike koja u našoj zemlji zahvaljujući humanitarnim akcijama “Čepom do osmeha” i “Čep za hendikep” i velikom dugogodišnjem odzivu građana odlazi na reciklažu. Takođe, ambalaža koja se pravi od PP koristi se za pakovanje mlečnih poizvoda, nama dobro poznatih kutija i kantica. Takođe, tu su i kutije krema koje je moguće reciklirati, gajbice, plastične stolice, kante i kofe, igračke, ofingeri ali tu su i slamčice, čaše od jogurta i kiselog mleka koje se nažalost najčešće ne recikliraju. Tako da, PP plastika se kao i HDPE delimično reciklira – navodi sagovornica portala SRDA.

U Srbiji nema sakupljanja ove vrste ambalaže jer nije uspostavljen adekvatan sistem koji bi obezbedio sigurne i dovoljne količine, pa umesto da bude ponovo iskorišćena, da li kao energent ili kao granulat za dobijanje novih proizvoda, završava na deponijama.

Takođe, kese koje su od ovih vrsta plastike je moguće reciklirati ali se ne recikliraju. O temi kesa i folija ćemo se pozabaviti u posebnom tekstu.

PVC i polistiren – plastika koja se ne reciklira

stiropor

Milica Lukić navodi da plastika koja se ne može reciklirati, a koja je nažalost u velikoj upotrebi danas, je ona koja nosi oznaku 3 tj. PVC i ona koja nosi oznaku 6 tj. PS – polistiren.

PVC ili polivinil hlorid je veoma zastupljen i građanima, bar po nazivu dobro poznat. PVC je široko rasprostranjen u izradi stolarije – vrata i prostora, ploča, šipki, cevi. Takođe, u građevinarstvu ga srećemo i kao izolaciju za električne žice, a koristi se i za podne obloge u kućama, školama, bolicama itd. Koristi se i u proizvodnji različitih kabanica, predmeta u domaćinstvu i sl. – navodi Lukić i dodaje:

– PVC kao materijal koristi se i za proizvodnju nalepnica na pojedinim PET bocama u koje se pakuju neki mlečni proizvodi poput jogurta, napici na bazi mleka i kafe, bezalkoholnih napitaka i sl. Na taj način, primenom PVC nalepnice na PET boci, otežava se njena reciklaža, pa bi proizvođači takve ambalaže trebali da razmisle o eko dizajnu svojih proizvoda, tako da njihova ambalaža bude pogodna za reciklažu.

Kako su nam rekli iz kompanije koja preuzima PVC, mogu da preuzmu samo meki PVC i to od pravnih lica. To su obično materijali kao što su medicinska creva, određene podne obloge i sl.

Na tržištu ima dosta PVC kablova ali pošto je reč o mešavini sa drugim materijalima, njih nije moguće reciklirati.

Drugi tip plastike koji se ne može reciklirati, a koji je takođe veoma rasprostranjen u upotrebi jeste PS ili polistiren, napominje Lukić.

Polistiren se koristi za proizvodu jednokratnih posuda u koje se pakuje hrana za poneti, jednokratne čaše za poneti (kafa, čaj), posude za ketering i sl. Od izbijanja pandemije virusa Kovid 19, dolazi do značajnog porasta proizvodnjee ovakvog tipa ambalaže, jer naručivanje hrane postaje za neke od nas uobičajena pojava, što potvrđuje i brz razvoj aplikacija za naručivanje i isporuku hrane i drugih proizvoda. PS se koristi i kao ambalaža za pakovanje proizvoda mesne industrije, pre svega svežeg mesa, pa čak i pakovanja za jaja – kaže naša sagovornica i dodaje:

– PS se koristi dosta i u građevinarstvu kao izolacioni materijal (stirodur, stiropor). Takođe, koristi se u pakovanju i transportu različite robe široke potrošnje, te je veoma prisutan u našem svakodnevnom životu. Gotovo je nemoguće kupiti bilo šta od bele tehnike, a da nije obloženo i zaštićeno polistirenom.

Veliki neisprljani stiropor neke kompanije koriste za proizvodnju fasadnih dekoracija i fasadnih lajsni.

Takođe, naučnici su počeli da istražuju da li larve crva mogu da budu rešenje za recikliranje polistirena, o čemu možete pročitati u tekstu Neki insekti vole da jedu stiropor – Rešenje BG firme „Belinda Animals“ za biorazgradnju plastike – SRDA.

Postoje određene vrste polistirena, kako su nam rekli u firmi koju smo pozvali, koje je moguće reciklirati kao što su – određena plastika iz auto industrije, ramovi za auto table, kalemovi od konca, plastične posude iz frižidera…

Rešenje za zbrinjavanje plastičnog otpada u Srbiji

podzemni kontejner

Recikliranje plastike može ovaj materijal učiniti toksičnijim i ovaj proces ne treba smatrati rešenjem za krizu zagađenja, upozorila je nedavno organizacija “Greenpeace” i navela da je jedini ispravan pristup značajno smanjivanje proizvodnje plastike i što duža upotreba.

Kao što smo u prvom delu teksta rekli, kada je reč o PET bocama potrebno je uvesti depozitni sistem i primarnu separaciju.

Naša sagovornica Milica Lukić kaže da je problem zbrinjavanja plastičnog otpada kompleksan, da možemo da učimo iz “tuđih” grešaka i primenjujemo ona rešenja iz sveta koja su dala dobre rezultate, kao i da za početak moramo kao društvo u celini imati jasan stav da želimo da se uhvatimo u koštac sa ovim problemom.

– Najpre, kompanije koje stavljaju plastičnu ambalažu na tržište i tako ostvaruju profit, sada plaćaju izuzetno niske naknade. Zakonski jesu obavezane da finansiraju sistem prikupljanja i reciklaže, ali ta naknada koja iznosi od 0.002 do 0.02 dinara u zavisnosti da li govorimo o PET boci, plastičnoj kesi za kupovinu ili kesici čipsa, jednostavno nije dovoljna da sistem bio efikasan i održiv. Sistem produžene odgovornosti zaista mora postati to – odgovornost da se kompanija postara da ambalaža koju proizvodi bude reciklabilna i da postoje mogućnosti da ih operateri sistema sakupe i usmere na dalju preradu.

Lukić navodi i problem nenamenskog trošenja novca koji se prkuplja na osnovu različitih naknada za životnu sredinu, tj. ekoloških taksi.

– Takođe, mi nemamo adekvatnu i preciznu statistiku o otpadu. Oko 30% privrede, ali i značajan deo lokalnih samouprava i komunalnih preduzeća ne izveštava Agenciju za zaštitu životne sredine o količinama i sastavu otpada koji se generiše.

Lukić ukazuje da ono što je nemoguće reciklirati, ili ne postoji ekonomska isplativost, da je potrebno energetski iskoristiti.

U Evropi postoji nešto više od 500 postrojenja koji energetski iskorišćavaju otpad. Važno je da se u tom slučaju primenjuju najbolje dostupne tehnike, kako bi se uticaj na životnu sredinu i zdravlje sveli na minimum.

Na kraju, potrebna je veća edukacija građana o važnosti primarne separacije, i toga koliko sami građani odvajanjem otpada na mestu nastanka mogu doprineti razvoju sistema. Naravno neizostavna je prevencija stvaranja otpada, i zaista ozbiljna redukcija korišćenja jednokratne plastike.

Gde reciklirati plastiku?

Ukoliko ste firma ili građani sa većom količinom otpadne plastike možete pogledati pretragom na Gde reciklirati – Reciklažna mapa Srbije u delu OTPAD i u padajućem meniju izaberite Plastiku, pojave se ikonice kada kliknete na ikonicu imate naziv firme koji vodi ka linku sa podacima firme. Svaka firma koja sakuplja ili reciklira, posebno ako se radi o specifičnom otpadu, treba da sazna koji je tačno proizvod i količine, često traže i fotografiju, i procenjuju da li to mogu da zbrinu.

Za PET boce postoje reciklažni kontejneri i automati čije lokacije možete pronaći na mapi izborom vrste otpada – PET boce i mesta. A na raspolaganju su plave kante koje su podeljene u određenim lokalnim samoupravama za stanovnike kuća, kao i eko kese koje mogu da koriste građani koji stanuju u zgradama u Beogradu i u kućama koje nisu u sistemu plavih kanti.

gde reciklirati pet boce

 

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje

baner_gdereciklirati_300

Najnoviji tekstovi

Hvala vam na poverenju. Uspešno ste se prijavili na listu za prijem email biltena.
Došlo je do greške. Molimo vas pokušajte ponovo. Ako se problem nastavi, molimo da nas kontaktirate slanjem email poruke.
baner_ekopravo_300
baner_ekoadresar_300