Neki insekti vole da jedu stiropor – Rešenje BG firme „Belinda Animals“ za biorazgradnju plastike

stiropor
stiropor

Polistiren je jedan od najčešćih oblika plastike i koristi se uglavnom u materijalima za pakovanje, jednokratnom priboru za jelo, različitim kutijama. Često ga srećemo u formi ekspandirane pene, poznate kao stiropor. Budući da ga nije lako reciklirati, većina polistirena završava na deponijama ili u okeanima, gde predstavlja opasnost po morski svet.

Naučnici su počeli da istražuju da li larve crva mogu da budu rešenje za recikliranje polistirena. Sve više se govori o tome da insekti predstavljaju sve značajniju kariku u cirkularnoj ekonomiji.

Rešenje preduzeća „Belinda Animals“ pod nazivom „biorazgradnja plastike – doprinos cirkularnoj ekonomiji“ pokušava to i da dokaže.

Ideja beogradske firme je da se u sadašnjoj fazi ovog projekta uzgojem matičnog legla TM larvi (Tenebrio molitor larva) proizvede osnova za dalju biorazgradnju stiropora, uz istovremenu proizvodnju visoko kvalitetne proteinske hrane za ishranu životinja.

– Insekti predstavljaju sve značajniju kariku u cirkularnoj ekonomiji. Razlozi za to su mnogobrojni. Imaju sposobnost da organsku materiju transformišu u proteinski bogatu hranu efikasnije od drugih organizama uz minimalnu potrošnju vode i energije, pri čemi je emisija gasova staklene bašte i amonijaka veoma niska. Dodatno, insekti kao hranljivi supstrat mogu koristiti i različite vrste organskog otpada. Neke vrste insekata, uključujući i velikog brašnara imaju sposobnost biorazgradnje različitih tipova plastičnog materijala, koje koriste kao izvor ugljenika. Pri tome se ne sintetišu toksični bioprodukti, a larve se uspešno razvijaju, rastu i razmnožavaju – objašnjava Boris Vasiljev iz firme „Belinda Animals“ za portal SRDA.

IBISS Stiropor koji jedu larve

Stiropor se teško razlaže

U našoj zemlji stiropor ima, pre svega, široku primenu u građevinarstvu i pakovanju proizvoda. U ovim oblastima ujedno nastaju značajne količine nus proizvoda kao i otpadnog stiropora.

– Ono što je problem je što razlaganje stiropora u prirodi traje minimum 400 godina – ukazuje sagovornik.

Stiropor ima malu specifičnu težinu, 98% njegove zapremine je vazduh, što predstavlja veliki problem za dalje zbrinjavanje.

– Ne postoje zvanični podaci o ovim generisanim količinama kao ni o eventualnim postupcima tretmana i konačnog zbrinjavanja otpadnog stiropora. Pretpostavka je da se ove količine odlažu na postojeća smetlišta-deponije, što je najnepovoljnija opcija za životnu sredinu – kaže Vasiljev.

Benefiti od realizacije projekta

Realizacijom projekta biorazgradnje plastike ostvarili bi se dodatni benefiti odnosno niz tržišno vrednih proizvoda, bez stvaranja otpada: odrasla larva, odnosno u daljoj fazi visoko kvalitetno animalno proteinsko brašno i ulje bogato esencijalnim nezasićenim masnim kiselinama – nutritivno bogata hrana za životinje, kao i Frass – organsko đubrivo.

– Projekat je inovativan i predstavlja dobar primer industrijske simbioze jer je zasnovan na višegodišnjem naučnom istraživanju i rezultatima koje Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković” ima u uzgoju stabilnog genetskog materijala, odnosno larvi i biokonverzije plastike i partnerstva sa privatnim preduzećem – kaže Boris Vasiljev.

Rešenje nije još našlo primenu u praksi i projekat je pionirski pa podrazumeva praktično formiranje novog eko-sistema, koji će se odvijati u više faza.

Projekat firme “Belinda Animals” izabran je na konkursu „Izazov za inovativna rešenja u oblasti cirkularne ekonomije” koji je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj u Srbiji (UNDP).

Kreće edukacija za male farmere

larve i odrasli Tenebrio molitor

Larve i odrasle jedinke Tenebrio molitor

A kakvi su planovi što se tiče ove inovacije, odnosno biorazgradnje plastike u narednom periodu?

Sagovornik navodi da će već od januara partner u ovom projektu Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković”, početi edukacije za male farmere, poljoprivredna gazdinstva i sve zainteresovane širom Srbije, u cilju omasovljenja uzgoja TM larvi.

– Naučićemo ih kako da lako i jeftino proizvedu za sopstvene potrebe kvalitetnu hranu za životinje i uz to da razgrađuju plastiku na održiv i bezbedan način, uz značajno smanjenje CO2 i uklanjanje plastike iz životne sredine – dodaje Vasiljev.

Kada je reč o tome kako vidi budućnost ovog, ali i sličnih rešenja u cilju podsticanja cirkularne ekonomije, podvlači da je biorazgradnja ubedljivo najbolje rešenje za podsticanje cirkularne ekonomije.

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje

baner_gdereciklirati_300

Najnoviji tekstovi

Hvala vam na poverenju. Uspešno ste se prijavili na listu za prijem email biltena.
Došlo je do greške. Molimo vas pokušajte ponovo. Ako se problem nastavi, molimo da nas kontaktirate slanjem email poruke.
baner_ekopravo_300
baner_ekoadresar_300