Dostupna hrana bez pesticida – Organski proizvodi na pijaci na Novom Beogradu

organska pijaca_grasak_maline
organska pijaca_grasak_maline

Na pijaci na Novom Beogradu, u Bloku 44, stanovnici srpske prestonice već gotovo 11 godina mogu da kupuju organske proizvode. U ovom malom kutku može se naći svašta: voće i povrće, zdravi sokovi, jaja…

– Proizvođači na organskoj pijaci na platou ispred pijace “Blok 44” su iz Barajeva, Kikinde, Uba, Valjeva i poseduju sve potrebne dozvole i sertifikate. Danas, zahvaljujući organizovanoj organskoj pijaci svoje proizvode direktno plasiraju u ruke potrošača, što omogućava nižu cenu namirnica. Potraga za organskom hranom više nije toliko naporna i skupa, a o tome svedoče prodavci na organskoj pijaci na platou ispred pijace “Blok 44” kao i na pijaci “Palilula”, gde se može pronaći široka ponuda svežih, sušenih i prerađenih organski gajenih i sertifikovanih proizvoda – rekli su za portal SRDA iz JKP “Gradske pijace” Beograd.

Imali smo priliku da upoznamo Dragicu Ostojić, vrednu radnicu, koja je i jedna od osnivačica ove pijace. Saznali smo nešto novo o proizvodnji organske hrane u Srbiji, ali i probali ukusno i zdravo voće sa njenog imanja u Barajevu.

– Mi smo osnivači ove pijace, tu smo od samog početka. Imali smo neki vid kućne dostave, od prijatelja do kuma, pa se došlo na ideju da se napravi pijaca. Pokušali smo na Zelenom vencu, na Kaleniću, međutim ovo se pokazalo kao najbolje mesto – priča Dragica i objašnjava nam koje su glavne odlike njenih proizvoda.

Dragica Ostojić

Dragica Ostojić sa kolegama

– Organska hrana je hrana dobijena po principu održive poljoprivrede, odnosno samoodržive poljoprivrede. Nema hemijskih sredstava, koristi se kompost, obrada zemljišta je minimalna i uzgajaju se autohtone sorte voća i povrća.

Nije lako, ali vredi

Kako nam je rekla Ostojić, ovaj vid proizvodnje je naporan, ali donosi i veliko zadovoljstvo.

– Nama je ovako lepše, za organsku proizvodnju se odlučuju ljudi kojima je to način života. Nije nam teško, ali da je zahtevno i naporno jeste. Ne možemo ovo sami da proizvedemo na pet hektara. Sada, u letnjoj sezoni imamo 10 do 15 radnika, zimi tri. Svakog dana se zakidaju zaperci na paradajzu, plevi se korov… Sredstvo za rad nam je motika. Kukuruz gajimo na stari tradicionalni način, kao i bundevu i pasulj. Tu nema mehanizacije, mehanizacija je obrada zemljišta i setva, sve ostalo je fizička radna snaga. Obiman je posao, ali je lep.

dinja_pijaca

Sagovornica kaže da se dok radi svoj posao oseća bezbedno, jer nema ničega što bi je ugrozilo, poput otrova, a i “fizički rad je dobar za zdravlje”.

– Ko je spreman da se nosi sa time, veliko je zadovoljstvo.

Otkriva da se broj kupaca povećao i da “razni slojevi ljudi ovde pazare, poput porodica, sportista, zdravstvenih radnika…”

Zna svakog kupca

– Zaista smo zadovoljni prodajom. Mi smo koncipirali proizvodnju da već sad znamo kad šta ide i količine koje će se prodati. Prilično je teška situacija svima, nije se nama smanjio broj kupaca, čak se i povećao, ali ljudi ne mogu da kupuju kao što su pre mogli, kupuju za trećinu manje. Trudimo se da cene budu pristupačne. Do ove godine smo štedeli na svemu, gde god smo mogli, otkad je krenula korona. Sad je došlo dotle da štedimo na platama radnika, a tu zaista nisam raspoložena da štedim, jer je to izuzetno težak posao i ti ljudi zaslužuju adekvatne plate – objašnjava naša sagovornica.

Kako smo saznali, kupci na pijaci tokom cele godine traže šargarepu, jabuke, to jest namirnice koje jedu bebe. Dosta se kupuje i sezonsko povrće, poput paradajza i paprike.

paprike_povrce

– Međutim, dešava se da imate viškove, a šteta je sve baciti, pa sam osmislila preradu. To nam je i cilj da bude – od njive do trpeze, da imamo i u zimskom periodu. Ta prerada nam u principu finansira prolećnu proizvodnju jer ovo nije proizvodnja da vi možete da zaradite i da vas je baš briga, tako da morate stalno da osmišljavate nešto i imate neku kulturu koja će sada da finansira ono što ćete proizvoditi za jesen. Sada je to paradajz, paprika, bobičasto voće… To su proizvodi od čije zarade finansirate jesenju proizvodnju spanaća, rotkvice, kupusnjače, karfiola, brokolija…

Onome ko nije imao dodir sa selom, a odluči se za ovaj posao može biti komplikovano, objašnjava sagovornica. Ipak, navodi, za ljude koji su živeli na selu nije teško, samo je potrebno isključiti hemijska sredstva.

Cene

Šargarepa, krompir i crni luk su godinama 300 dinara, glavica celera 150, paradajz i paprika 500, čeri paradajz 700.

U skladu sa napretkom tehnologije, pijaca je sada i na društvenim mrežama, te Dragicu možete pronaći na Instagram i Facebook profilu “domacicadragica”.

– Vikendom prodajemo ovde od 7 do 12, imamo kolegu koji subotom i nedeljom vozi na adrese, a ćerka i ja to radimo sredom. Tako sam koncipirala i izgradila proizvodnju da znam svakog svog kupca i imamo neki drugarski odnos i znam kome šta treba. Prilagodili smo se tako da se uskladimo sa njihovim potrebama.

luk_celer_povrce

– Važno je da brinemo o zemljištu, jer ne samo da trujemo zemljište i biljke koje gajimo, već ceo ekosistem, podzemne vode i vazduh i to je tako generacijama. Organska proizvodnja nije dovoljna da se podmiri potreba stanovništva za namirnicama i poljoprivrednim proizvodima, ali proizvodnja može da se koriguje i da se smanji hemija. I zbog nas i zbog naših najmilijih – zaključila je Dragica Ostojić.

Ima svega, kao i na običnoj pijaci

Obren Grujičić iz Pambukovice u opštini Ub radi na pijaci na Novom Beogradu osam godina i ispričao nam je zašto su organski proizvodi odličan izbor.

– Samim tim kako se radi i uzgaja, bez otrova i pesticida, koriste se samo odobreni preparati. Nije bitno samo to koliko je bolja hrana, samo imanje, okolina i voda su zdraviji, nema otpada ni đubreta.

Obren prodaje razne vrste voća i povrća, a i on nam je potvrdio da se najviše traži sadržaj za bebe, poput paprike, tikvica, brokolija, keleraba, karfiola..

organska pijaca blok 44

– Kao i na ostalim pijacama, sve imamo. Prodaja ide, ali malo ovde ima kupaca, ne znam šta je u pitanju, da li ekonomska kriza ili ljudi nisu dovoljno edukovani.

Ipak, radnika je malo.

– Sve je teško proizvesti ako to što radiš ne voliš da radiš. Ako radiš sa voljom i ljubavlju, onda može. Ovo je proizvodnja za jednu kuću, porodicu. Nema ko da više radi, džabe vam pare, nema radnika. Puno mladih ljudi kupuje imanja da gaji organske proizvode, a pojma nemaju o tome. Imaju viziju da na sedam, osam hektara gaje paradajz i papriku, a to ne mogu da urade. U Arilju i Ivanjici imaju maline, a nema ko da radi. Ovo morate da radite od januara od oktobra. Angažuju radnike deset dana i onda ih nema – kaže Grujičić.

 

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje

baner_gdereciklirati_300

Najnoviji tekstovi

Hvala vam na poverenju. Uspešno ste se prijavili na listu za prijem email biltena.
Došlo je do greške. Molimo vas pokušajte ponovo. Ako se problem nastavi, molimo da nas kontaktirate slanjem email poruke.
baner_ekopravo_300
baner_ekoadresar_300