Depozitni sistem – TOMRA: Građani su najveće pristalice depozitnog sistema na globalnom nivou

Iako se često govori da su građani nesavesni kada je reč o upravljanju otpadom, treba najpre da postoji organizovani sistem koji uključuje jasna pravila, infrastrukturu, edukaciju i na kraju kaznenu politiku koja se strogo sprovodi. Jedan od delova sistema upravljanja otpadom jeste depozitni sistem koji građani željno iščekuju. Potrošači će imati mogućnost da u automate u prodavnicama i drugim određenim mestima predaju ambalažu i da dobiju povraćaj novca koji su platili pri kupovini pića.
Ministarstvo zaštite životne sredine je još krajem 2018. godine najavilo razmatranje depozitnog sistema. Od tada je urađeno nekoliko studija.
Bilo je glasova protiv sa obrazloženjem da je sistem skup. Sada deluje da su uključeni činioci u upravljanje ambalažnim otpadom zainteresovani za uvođenje depozitnog sistema, bar deklarativno.
Poslednju analizu je prošle godine uradila britanska konsultantska kuća “Eunomia” koju je angažovao NALED. Ministarstvo ponovo radi neku analizu, tražen je i predlog modela od privrede.
Deluje da je dosta vremena prošlo, da se može pretpostaviti da su iz dosadašnjih studija izvučeni zaključci, da uključene strane već znaju okvire depozitnog sistema i da se može intenzivno raditi na donošenju odgovarajućeg modela a potom i na njegovom uspostavljanju.
Portal SRDA je pokrenuo serijal tekstova o depozitnom sistemu gde će svi zainteresovani činioci koji učestvuju u procesu uspostavljanja depozitnog sistema dati svoje viđenje.
Naša sagovornica u ovom tekstu je Doinita Mihai iz kompanije TOMRA Systems.
Norveška kompanija je osnovana 1972. godine zahvaljujući inovaciji koja je počela dizajniranjem, proizvodnjom i prodajom automata za prikupljanje iskorišćene ambalaže za piće. TOMRA danas pruža tehnološka rešenja koja omogućavaju rast cirkularne ekonomije uz napredne sisteme za prikupljanje i sortiranje. Ovi sistemi optimizuju povraćaj resursa i smanjuju na najmanju moguću meru otpad u industrijama hrane, reciklaže i rudarstva.
Kompanija TOMRA je prošle godine osnovala predstavništvo u Srbiji.

Doinita Mihai
SRDA: Ko koči uvođenje depozitnog sistema?
– Najpre bih pomenula ko s najvećim nestrpljenjem iščekuje implementaciju depozitnog programa. Građani su najveće pristalice depozitnog sistema na globalnom nivou, a domaća anketa pokazuje da u Srbiji ta podrška prevazilazi 95%. Oni su prvi korisnici, ali i najbolji saveznici svih učesnika takvog programa i važno je ovo imati na umu prilikom odlučivanja, dizajniranja i primene depozitnog sistema.
Ako pak govorimo o odgovornosti, s obzirom da smo okruženi štetnim efektima zagađenja otpadom nepredviđenih razmera, građani se obraćaju vladi, proizvođačima i maloprodajnim lancima kada zahtevaju ambiciozne i transformativne programe za zaštitu životne sredine.
Kroz depozitni sistem, zakonodavac isporučuje brze rezultate, uspostavljajući delotvoran nacionalni program, uključujući sve građane i dostižući ambiciozne ali preko potrebne ciljeve zaštite životne sredine, stopu prikupljanja ambalaže za piće u proseku iznad 90%.
Da bi se implementirao depozitni sistem, potreban je otvoren i konstruktivan dijalog između svih učesnika i ugledanje na najbolje prakse sa prethodnih depozitnih tržišta pri osmišljavanju elemenata dizajna. Iza nas su decenije prakse sa nekoliko kontinenata, rešenja koja su prošla test vremena i koja bi se mogla adaptirati za potrebe srpskog tržišta. Pouke o tome šta treba a šta ne treba raditi pomoći će učesnicima da uštede resurse, vreme i reputaciju.
SRDA: Koje bi bilo odgovarajuće rešenje za depozitni sistem, u smislu modela, organizacije, finansiranja, gde bi sve bili postavljeni automati?
– To su pitanja na koja smo mi, kao kompanija, tražili odgovor analizirajući postojeće depozitne sisteme na globalnom nivou. U našem sveobuhvatnom dokumentu sa preporukama Reciklaža koja nagrađuje identifikovali smo listu od 12 ključnih elemenata koji, kada se primene zajedno, a ne parcijalno, kao sa menija – obezbeđuju vrhunske rezultate.

Izvor: TOMRA
Ključno pitanje za zakonodavce jeste gde da postave mesta za povraćaj ambalaže. Jedan od pristupa je model „vrati u prodavnicu“, u kome prodavnice koje prodaju napitke postaju zakonski odgovorne da primaju praznu ambalažu od potrošača za dalje recikliranje.
Osam najboljih svetskih depozitnih sistema opredelili su se za model „vrati u prodavnicu“, dostižući prosečnu stopu povraćaja od 93%. Nudeći potrošačima jednostavnu formulu, tamo gde kupe mogu takođe i da vrate ambalažu, a zakonodavcu pogodne lokacije i brže sprovođenje, ovaj model pruža prednosti i maloprodajnim lancima, u vidu većeg broja posetilaca, finansijskih podsticaja, unapređenog korporativnog imidža i obimnijih podataka, i dr.
Prednosti modela „vrati u prodavnicu“ prepoznala je i Rumunija, koja će postati drugo najveće depozitno tržište u Evropi, upravljajući sa oko 7 milijardi komada ambalaže na godišnjem nivou.
Zakon obavezuje sve maloprodajne trgovce koji prodaju napitke, bez obzira na njihovu veličinu, kako one u urbanim, tako i u ruralnim oblastima, da prime nazad, bilo kroz automatizovani ili manuelni povraćaj, plastičnu, metalnu i staklenu ambalažu za piće.
Procenjeno je da se u strukturi maloprodajne mreže u Rumuniji, od ukupnog broja prodavnica oko 15% bavi modernom trgovinom, a 85% tradicionalnom. Postavljeni administrator sistema predviđa da će otprilike 50% očekivane zapremine ambalaže biti vraćeno kroz tradicionalne trgovinske strukture.

Izvor: TOMRA
SRDA: Uz depozitni sistem neophodno je dalje razvijati EPR sistem i primarnu separaciju. Kako vidite zajedničko funkcionisanje sistema produžene odgovornosti proizvođača i depozitnog sistema?
Hvatajući se dalje u koštac sa izazovima lošeg upravljanja otpadom, TOMRA je identifikovala reperne sisteme upravljanja otpadom u raznim delovima sveta i kombinovala rešenja iz sistema sa najboljim praksama u ono što smo nazvali holistički sistemi resursa.
Holistički pristup integriše obaveznu produženu odgovornost proizvođača sa elementima depozitnih sistema za ambalažu za piće, odvojeno prikupljanje za određene frakcije otpada i sortiranje mešanog otpada. Produžena odgovornost proizvođača služi kao ključna politika kojom se omogućava visok učinak ovih sistema.
***
Prethodne tekstove iz ovog serijala možete pogledati na linkovima:
Tagovi
ambalažni otpad automati za sakupljanje ambalažnog otpada cirkularna ekonomija Depozitni sistem Doinita Mihai DRS primarna separacija otpada produžena odgovornost proizvođača reciklaža SRDA Preporučuje Tomra Tomra Collection upravljanje otpadom Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu