Pčele u gradskim uslovima – Održan Sajam urbanih pčelara Beograda u Ljubljani

Predstavnici urbanog pčelarstva iz Beograda susreli su se i razmenili iskustva sa kolegama u Ljubljani prošlog vikenda. Sajam urbanih pčelara Beograda u Ljubljani je organizovan u okviru Meseca srpske kulture u Slovenije.
Razgovarali smo sa biološkinjom Nelom Jović koja se bavi temom mason pčela a učestvovala je na skupu u prestonici Slovenije.
– Ovo je prvi ovakav festival na kome sam učestvovala i nisam bila sigurna šta da očekujem osim dobrog društva. Ideja je pre svega bila kulturna saradnja, prezentovanje građanima Ljubljane šta Beograd radi na temu urbanog pčelarstva. Pretpostavljala sam da je Slovenija daleko ispred nas u svim oblastima koje se tiču pčelarstva. Slovenija je i inicirala da se 20. maj proglasi međunarodnim danom pčela po datumu rođenja slovenca Antona Janše, osnivača modernog pčelarstva. Negde sam pročitala i da Slovenija ima najveći broj košnica po glavi stanovnika na svetu – kaže Nela Jović za portal SRDA, i dodaje:
– Ovo mi je takođe bio prvi boravak u Ljubljani i iznenadilo me je koliko je ljupka i živa, puna lepih i očuvanih zgrada, nepreglednih kafića duž obala reke Ljubljanice ispresecane brojnim mostovima. Imali smo odličnu poziciju na prometnom mestu i interesovanje posetilaca naših štandova, uglavnom turista i građana Ljubljane, bilo je solidno.

Foto: Beogradsko udruženje pčelara FB
Festival je bio deo Meseca srpske kulture u Sloveniji koji po treći put organizuje ambasada Srbije u Ljubljani. Pripremili su bogat program koji je uključivao mnoge kulturne događaje.
– Fokus je većim delom bio na književnim susretima, što je i razumljivo s obzirom na to da je prvi sekretar Aleksandar Gatalica književnik, tako da je naš pčelarski festival bio ipak neka “anomalija” ali i prilika da istaknemo neke važne teme koje će možda zauzeti više mesta u sličnim susretima ubuduće. Naime, javna diplomatija često koristi susrete ljudi, u raznim kontekstima, da bi se prenele političke poruke, i to ne političke u nekom dnevno-političkom smislu, već u vrednosnom smislu, isticanje tema koje su za neku zemlju važne. Zato mislim da i ovaj naš skromni festival, organizovan sa puno entuzijazma, može dati posticaj nekoj budućoj saradnji između organizacija i pojedinaca iz naših zemalja – ekonomskoj, naučnoj, zagovaračkoj – napominje Jović.
Ko je Srbiju predstavljao?
Osim Nele Jović, u Ljubljani su bili Stanko Rajić, predsednik Beogradskog udruženja pčelara, kao i naučnik dr Slobodan Dolašević i pčelarka Jelena Ilić.

Predstavnici Srbije na Sajmu urbanog pčelarstva u Ljubljani
Stanko Rajić već nekoliko godina promoviše pčelarstvo u Beogradu. Po ugledu na mnoge evropske prestonice, nekoliko poslovnih i javnih zgrada u našem glavnom gradu na krovu imaju košnice sa medonosnim pčelama koje Stanko Rajić i njegovo udruženje održavaju. To su na primer tržni centri poput Ada Mall ili Ušća, zgrada Erste banke ili hotel Hayatt.
Slobodan Dolašević je naučnik i patentirao je košnicu za gajenje pčela u kućnim uslovima. Pčele slobodno ulaze i izlaze kroz cev i otvor u zidu sličan onome za klima uređaj, a ono što je inovativno u njegovom rešenju je što osim što možete da posmatrate pčele kako rade, ova košnica ima dodatke koji vam omogućavaju da vadite i koristite pčelinje proizvode – med, polen, propolis, inhalirate lekoviti vazduh iz košnice.
Jelena Ilić je pčelarka koja koja je veoma aktivna u edukaciji dece o pčelama i koristima pčelinjih proizvoda. Ona je osmislila razne materijale i igre da pomogne deci da se manje boje ovih korisnih insekata, da shvate njihovu važnost i da zavole zdravu hranu, a naročito med.
Nela Jović se bavi mason pčelama (zidaricama, voćarskim pčelama) koje su solitarne (žive same) i ne prave med, ali su efikasno oprašivači voća i imogu značajno povećati rod voća. Iako su kod nas poznate već oko 30 godina, malo ljudi zna za njih, a upravo one mogu spasti rod voća na primer u uslovima hladnih proleća, jer lete na nižim temperaturama. Uz to su bezopasne i često se koriste u školama širom sveta u praktičnoj nastavi biologije.
Posebnu priču o mason pčelama, kako da nabavite opremu za njih i kako da ih uzgajate, pogledajte u tekstu Kako da gajite mason pčele – Dobar izbor za voćare zbog oprašivanja, a za ljubitelje prirode zbog očuvanja biodiverziteta – SRDA
Kako je navela naša sagovornica, na festivalu su imali organizovane susrete sa našom decom iz Bele Krajne i Ljubljane sa kojima je Jelena Ilić organizovala radionice. Takođe su ih posetili i slovenački pčelari i predstavnici srpskih udruženja.
– Ono što bih izdvojila je ostvaren kontakt sa pojedincima i organizacijama koje se bave urbanim pčelarstvom u Sloveniji: očuvanjem bumbara i ostalih oprašivača, apiterapijom, apipedagogijom i apiturizmom. Verujem da će ovi kontakti biti produbljeni i da će se iz njih razviti bliža saradnja u budućnosti – rekla je Jović.
Koliko je urbano pčelarstvo razvijeno u Ljubljani?
Sagovornica portala SRDA rekla je da osim poznavanja gajenja medonosne pčele za proizvodnju meda i pojedinih koji su imali hotele za pčele bez razmišljanja ko u njima živi, čini joj se da Slovenci i turisti koji su dolazili na štandove nisu mnogo znali za druge vrste oprašivača i druge načine njihovog korišćenja.
– Iz razgovora sa stručnjacima urbanog pčelarstva koje smo upoznali saznala sam da su i oni imali iste izazove sa kojima se mi suočavamo i da nas čeka još puno posla ali da smo na pravom putu.
Nela Jović smatra da su Slovenci otišli prilično daleko u kulturi pčelarenja i “izvoze” svoje znanje širom sveta, pa i mi mnogo od njih možemo da naučimo. To se pre svega odnosi na medonosnu pčelu i njene proizvode.
– Medonosna pčela i drugi, alternativni oprašivači, od kojih se neki, poput mason pčela, mogu gajiti i u gradovima, manje su u fokusu ali polako postaju značajniji. A1 je na primer postavio hotel za pčele u obliku svog logotipa na jednom ljubljanskom trgu – navodi Jović i dodaje:
– Slovenija daje subvencije za postavljane staništa za solitarne pčele i ostavljanje nepokošene trave u voćnjacima da bi obezbedili hranu oprašivačima, ali malo ljudi koristi ove subvencije. Slovenija generalno nema mnogo izazova sa oprašivanjem u poljoprivredi jer nema previše intenzivne proizvodnje i više se poštuju zakoni i karence. Kod nas je ovaj problem izraženiji ali je svest i znanje u društvu na mnogo nižem nivou.
Šta u Srbiji može da se uradi kako bi urbano pčelarstvo napredovalo?
Naša sagovornica smatra da urbano pčelarstvo kao i urbane bašte imaju dosta pozitivnih strana za gradsko stanovništvo – a pre svega vraćaju ljude prirodi i sebi i obezbeđuju hranu. Navodi da ove teme polako nalaze mesto u javnim pozivima za finansiranje i sve se češće o njima govori u medijima, što je dobar pokazatelj da ljudi postaju svesni njihovog značaja.
– Ipak, u medijima i nekim naučnim radovima je ponekad urbano pčelarstvo predstavljeno negativno, uz navode da šteti biodiverzitetu “divljih” oprašivača. Mislim da nigde, a naročito kod našoj zemlji, nismo došli do brojnosti urbanih pčela koje bi imale takav negativan efekat. Bitno je definisati rizike i pratiti uticaj na životnu sredinu, a čini mi se da se to uglavnom ne radi već se daju proizvoljne i nedovoljno informisane procene. Iskreni branitelji prirode moraju biti odgovorniji i kritičniji prema ovakvim procenama.
Jović navodi da je glavni rizik po oprašivače poljoprivreda. Kako kaže, država bi trebalo da više prioritizuje rad na agro-ekološkim merama jer je održiva poljoprivreda važna pre svega za nas, a takođe i za evropske standarde i izvoz hrane.
Tagovi
Beograd Jelena Ilić Ljubljana mason pčele medonosna pčela Nela Jović pčelarstvo pčele Slobodan Dolašević SRDA Preporučuje Stanko Rajić urbano pčelarstvo