Od zagađenja vazduha u Evropi godišnje umre 1.200 osoba mlađih od 18 godina

toplana zagadjenje vazduha
toplana_zagadjenje_vazduha

Od posledica zagađenja vazduha u Evropi godišnje umre 1.200 osoba mlađih od 18 godina, pokazuje izveštaj Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) koji je objavljen danas.

Kao i kod odraslih osoba, to zagađenje je glavni ekološki rizik za zdravlje maloletnika i smanjuje njihov životni vek, navodi se u studiji koja obuhvata oko 30 evropskih zemalja, među kojima 27 zemalja EU.

Zagađenje vazduha izaziva više od 1.200 preuranjenih smrti godišnje kod osoba mlađih od 18 godina u Evropi i znatno povećava rizik od bolesti kasnije tokom života – naveod EEA u izveštaju.

Navodi se da uprkos napretku ostvarenom poslednjih godina nivo više glavnih zagađivača vazduha i dalje ostaje iznad preporuka Svetske zdravstvene organizacije, posebno u centralnoj i istočnoj Evropi, kao i u Italiji.

Više evropskih zemalja, među kojima i Velika Britanija i Ukrajina, nisu uključene u studiju, što ukazuje da bi bilans za stari kontinent mogao biti i teži.

Prema ranijem izveštaju Agencije, obljavljenom u novembru prošle godine, najmanje 239.000 osoba svih uzrasta, umrlo je preuranjeno u 2020. godini u Evropi zbog zagađenja vazduha u zemljama članicama agencije (EU, Turska, Norveška, Švajcarska, Island i Lihtenštajn).

Danas objavljena studija prva je koja se konkretno odnosi na osobe mlađe od 18 godina. Iako je proprocionalno broj dece i adolescenata pogođen zagađenjem vazduha „relativno nizak“ u odnosu na celokupno stanovništvo, tako rana smrt predstavlja gubitak potencijalne budućnosti kao i znatno opterećenje od hroničnih bolesti kako u detinjstvu tako i kasnije u životu, navodi Agencija.

Agencija preporučuje usmerenje na kvalitet vazduha oko škola i obdaništa kao i sportskih objekata i javnog saobraćaja.

Uticaj zagađenja vazduha počinje još pre rođenja, izlaganjem majke zagađenju koje se vezuje za manju težinu na rođenju i prevremenih porođaja.

Posle rođenja zagađenje vazduha povećava rizik od više zdravstvenih problema uključujući astmu koja pogađa devet odsto maloletnika u Evropi, ili respiratorne infkecije i respiratnornu insuficijenciju, navodi Agencija.

Srbija među najzagađenijim zemljama u Evropi

Prema izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), Srbija je na četvrtom mestu po prosečnom dnevnom zagađenju vazduha.

Prema koncentraciji PM10 čestica u 2021. po zemljama u odnosu na dnevnu graničnu vrednost, najveće zagađenje zabeleženo je u Severnoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Turskoj, potom idu Kosovo i Srbija (koji su u izveštaju odvojeni) pa Bugarska.

***

Nova studija: Izlaganje zagađenom vazduhu u trudnoći povezano sa smanjenom plućnom funkcijom deteta – SRDA

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje