Vrati lek – Kakav pilot projekat Ministarstva i PKS kad su apoteke već u obavezi da preuzimaju farmaceutski otpad od građana

lekovi_farmaceutski_otpad

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je 28. avgusta da, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, pokreće veoma važan pilot projekat “Vrati lek”, koji građanima pruža mogućnost da besplatno i bezbedno vrate u apoteke lekove koje više ne koriste ili kojima je istekao rok trajanja.  Kakav pilot projekat u organizaciji Ministarstva kada su apoteke godinama u obavezi da preuzimaju lekove sa isteklim rokom od građana. Građani su već pokazali veliku zainteresovanost da predaju farmaceutski otpad samo su bili sprečeni jer se propisi nisu primenjivali. O ulozi mutivode PKS-a u raznim temama životne sredine je izlišno i pričati.

Podsećamo da Zakon o upravljanju otpadom predviđa da apoteke koje su osnovane kao zdravstvene ustanove, odnosno veterinarska organizacija, kao i apoteke osnovane kao privatna praksa su dužne da preuzmu farmaceutski otpad proizveden od građana i da taj otpad predaju licima koja vrše sakupljanje, transport, tretman, odnosno skladištenje ili izvoz farmaceutskog otpada.

Kada je reč o troškovima, piše  u zakonu da troškove upravljanja, odnosno izvoza farmaceutskog otpada sakupljenog od građana snosi proizvođač i/ili uvoznik koji stavlja farmaceutske proizvode na tržište Republike Srbije, proporcionalno učešću u masi plasmana svojih proizvoda na tržište Republike Srbije, u skladu sa ovim zakonom, a na osnovu evidencije Agencije za lekove i medicinska sredstva.

U 2019. je donet Pravilnik o načinu i postupku upravljanja farmaceutskim otpadom.

U izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom 2023. godine farmaceutski otpad je uvršten u posebne tokove otpada.

Kako piše u saopštenju Ministarstva, Pavkov je naglasila da ovaj projekat predstavlja značajan korak ka uspostavljanju sistema za prikupljanje, bezbedno skladištenje, transport i zbrinjavanje farmaceutskog otpada iz domaćinstava, a realizuje se u saradnji sa Privrednom komorom Srbije.

– Želimo da građanima omogućimo jednostavan i bezbedan način da urade pravu stvar. Svaki lek koji umesto u kanti ili slivniku završi na mestu predviđenom za njegovo bezbedno zbrinjavanje mali je, ali važan doprinos zaštiti životne sredine. Od 1. septembra, građani mogu besplatno da predaju neiskorišćene lekove i lekove kojima je istekao rok u apotekama koje učestvuju u pilot-projektu na teritoriji beogradske opštine Zvezdara. U oktobru nastavljamo u Novom Sadu, a u novembru u Nišu, pri čemu će pilot-projekat u svakom gradu trajati mesec dana. Nepravilno odlaganje ovakvog otpada, može dovesti do dospevanja farmaceutskih supstanci u životnu sredinu i predstavljati rizik za zemljište, vode i živi svet. Ovaj projekat će doprineti smanjenju količine farmaceutskog otpada u komunalnom toku, kao i unapređenje sistema upravljanja ovom vrstom otpada – rekla je Pavkov.

lekovi_farmaceutski_otpad

Ministarka je istakla da pilot projekat „Vrati lek“ predstavlja važan korak ka uspostavljanju funkcionalnog, dostupnog i održivog sistema upravljanja farmaceutskim otpadom iz domaćinstava, uz jasno definisane uloge građana, apoteka, nadležnih institucija i ovlašćenih operatera, navodi se u saopštenju.

– Ovaj projekat doprinosi ne samo zaštiti životne sredine, već i odgovornijem ponašanju građana i razvoju kulture pravilnog upravljanja farmaceutskim otpadom. Važno je i da građani znaju da mogu da vrate lekove koji spadaju u neopasan farmaceutski otpad. Ovim projektom nisu obuhvaćeni citostatici, medicinska sredstva kao što su toplomeri, špricevi, igle, kao i proizvodi koji su dodaci ishrani, poput suplemenata i vitamina, jer nisu lekovi. Takođe, ne mogu se vratiti ni proizvodi koji služe za kozmetičke svrhe. Očekujemo da kroz ovaj projekat napravimo važan korak ka uspostavljanju sistema u kojem će pravilno zbrinjavanje lekova postati jednostavna i dostupna navika za sve građane –  rekla je Pavkov, piše u saopštenju.

Ponavljamo, građani znaju da treba da odnesu u apoteku stare lekove, samo su im apoteke rekle da ih ne primaju. A ako ne znaju, kako će da saznaju za mesec dana u jednoj beogradskoj opštini, pa potom samo po mesec dana u Nišu i Novom Sadu. Potreban je održiv sistem i konstantna edukacija.  Zašto do sada nije uspostavljen sistem i zašto se propisi ne primenjuju?

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje