Međunarodni dan ublažavanje posledica prirodnih katastrofa
Stotine elementarnih nepogoda s nesagledivim posledicama, ljudskim žrtvama i materijalnom štetom dogodi se godišnje na Zemlji. Ukoliko se nastavi sadašnji tempo uništavanja resursa prirode i ne sledi održivi razvoj, opstanak čovečanstva će biti ozbiljno ugrožen.
Trinaesti oktobar se obeležava kao Međunarodni dan posvećen smanjenju prirodnih katastrofa. Na ovaj dan podržavaju se akcije koje podrazumevaju smanjenje rizika, što uključuje prevenciju, pripremu, kao i ublažavanje potencijalnih ili postojećih nepogoda.
Poplave su prirodna katastrofa koje su najčešće zastupljene, iza njih su oluje, zatim suše, zemljotresi, lavine, požari, ekstremne temperature, dok se vulkanske erupcije događaju u najmanjem procentu.
Posledice prirodnih katastrofa
U izveštaju Ujedinjenih nacija navodi se da je oko dva miliona ljudi izgubilo život u prirodnim katastrofama izazvanim vremenskim i klimatskim uslovima u proteklih 50 godina, a uzrokovana materijalna šteta procenjena je na 3,6 miliona milijardi dolara.
Klimatske promene dovele do učestalijih prirodnih katastrofa, a trećina svetske populacije nema pristup adekvatnom sistemu blagovremenog upozorenje na moguću katastrofu.
Globalno je u proteklih pet decenija zabeleženo više od 11.000 prirodnih katastrofa, u kojima je život izgubilo oko dva miliona ljudi i pričinjena materijalna šteta od 3,6 miliona milijardi dolara.
Prema saznanju UN-a, proteklih 20 godina zabeležen je dramatičan rast prirodnih katastrofa.
U obrazloženju se navodi kako je od 1980. do 1999. godine u svetu zabeleženo 4.212 prirodnih katastrofa, a da se od od 2000. do 2019. godine u svetu dogodilo 7.348 takvih katastrofa.
Tagovi
ekstremne temperature lavine oluje poplave požari prirodne katastrofe suše vulkanske erupcije zemljotresi