WWF: Mit je da EU hrani svet

hrana ww
hrana wwf

Foto: WWF

EU uvozi mnogo više hrane nego što izvozi i njena potrošnja negativno utiče na planetu, međutim, postoji želja da se to promeni, ocenjuje se u novom izveštaju Svetskog fonda za prirodu (WWF).

Ukazuje se da EU, iako je najveći svetski izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u ekonomskom smislu, beleži trgovinski deficit kada se meri ono što je zaista važno u smislu hranjive vrednosti, kao što su kalorije i proteini.

“EU troši mnogo više od svog poštenog udela i njen trenutni visok nivo proizvodnje hrane moguć je samo zahvaljujući velikom uvozu sirovina”, ističe se u izveštaju.

U svetlu rata u Ukrajini, potrebna je hitna akcija da se spreči globalna nestašica hrane, navodi se u izveštaju WWF ali i upozorava da se rat koristi kao opravdanje za ublažavanje ekoloških standarda EU.

Kao argument se koristi dugotrajni pogrešan narativ da Evropa “hrani svet” i izveštaj Fonda pokazuje da je to mit.

Izveštaj je pokazao da su uvoz hrane i domaća proizvodnja u EU “fundamentalno” neodrživi jer uništavaju prirodne resurse, vode ka svetskoj deforestaciji i iscrpljuju zalihe ribe širom sveta.

“Čak 40% hrane proizvedene u EU nikada se ne pojede i to rasipništvo mnogo košta našu klimu i biodiverzitet”, ističe se.

Kako se dodaje, nastojanja da se poveća proizvodnja hrane u EU kao odgovor na tekuću globalnu krizu verovatno će samo uvećati problem. S druge strane, promena potrošnje daće veći doprinos bezbednosti hrane i smanjiće uticaj na prehrambeni sistem EU.

Izveštaj je pokazao da se model trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima EU zasniva na uvozu jeftinih sirovina – kakaa, voća, soje, i izvozu visoko vrednih proizvoda poput vina i čokolade, što pozitivno deluje na ekonomiju EU ali ne nužno i na globalnu ponudu hrane.

Navodi se i da se mnoge poljoprivredno-prehrambene sirovine uvezene u EU proizvode na štetu miliona hektara šume i drugih prirodnih ekosistema, podstiču promene klime, gubitke u bioraznovrsnosti i socijalnu nepravdu.

Takođe EU uvozi gotovo dva puta više hrane iz mora nego što proizvodi i nekada ti proizvodi stižu iz regiona u kojima ishrana lokalnih zajednice zavisi od ribe i koje se suočavaju sa manjim izlovom zbog preteranog ribarenja i klimatskih promena.

U izveštaju piše i da EU proizvodi previše proizvoda životinjskog porekla a kako bi to uspela, više od polovine roda žitarica gaji se radi ishrane životinja. Takođe, EU uvozi ogromnu količinu soje i drugog hraniva.

Dodaje se da EU svake godine baca mnogo hrane, procenjuje se 173 kilograma po stanovniku. Veliki su i gubici na farmama – do 15 odsto ukupne proizvodnje hrane bude izgubljeno tokom ili ubrzo posle žetve.

Među potrošačima u EU postoji volja da se to promeni i troje od petoro građana želi da se hrani održivije a troje od četvoro želi da zakon EU obezbedi da se u bloku prodaju samo proizvodi koji ne vode gubitku biodiverziteta.

Ukazuje se da se biznis u sektoru hrane sve više angažuje u proizvodnji proizvoda “pozitivnih u odnosu na prirodu”. Tako se danas organska proizvodnja odvija na 14,6 miliona hektara u EU i Britaniji, što je 8% ukupne poljoprivredne površine, a vrednost tržišta organske hrane je udvostručena od 2010.

U Svetskom fondu za prirodu kažu da novi pravni okvir za održivi sistem hrane, koji Evropska komisija treba da predloži 2023, mora da bude prekretnica.

Ta organizacija predlaže i nekoliko načina na koje bi novi zakon EU mogao da vodi potrošnju hrane u Uniju ka održivosti.

Izvor: EURACTIV:rs

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje

baner_gdereciklirati_300

Najnoviji tekstovi

Hvala vam na poverenju. Uspešno ste se prijavili na listu za prijem email biltena.
Došlo je do greške. Molimo vas pokušajte ponovo. Ako se problem nastavi, molimo da nas kontaktirate slanjem email poruke.
baner_ekopravo_300
baner_ekoadresar_300