Svetski dan obrazovanja o zaštiti životne sredine – 26. januar

Znanje je ono što nam niko ne može oduzeti, ali nam zdravu životnu sredinu mogu oduzeti neznanjem.
Obrazovanje o zaštiti životne sredine ima cilj da probudi u ljudima svest o ekološkim problemima na globalnom planu i u lokalnoj zajednici, da identifikuje interakcije između čoveka i životne sredine, da promoviše skladan odnos između čoveka i prirode kroz održivi razvoj sa ciljem da se sadašnjim generacijama omogući kvalitetan život u prirodnom okruženju, ali i da se ono kao zdravo sačuva za buduće generacije kroz proces dizajniranja ekološke budućnosti.
Ekološko obrazovanje uči ljude da u interesu svog opstanka moraju poštovati zakone i zahteve prirode, a ona će im bogato uzvratiti. Ne budemo li počeli da poštujemo te zahteve i ne samo poštujemo, nego stavljamo ispred profita, bićemo na velikom gubitku.
Važno je biti svestan ekološke štete koju je pretrpela naša planeta, ali još je važnije shvatiti da je promena moguća. Neophodno je naučiti svakog čoveka da i male akcije imaju pozitivan uticaj na životnu sredinu, i da taj uticaj najčešće nije mali koliko oni misle.
Ekološko obrazovanje se oslanja na kritičko mišljenje, konstruktivno i kreativno rešavanje problema i efikasno donošenje odluka i uči nas da problemima pristupimo sa više različitih strana da bi sagledali širu sliku.
Smernice Beogradske povelje
Prva Konferencija UN o životnoj sredini održana u Stokholmu 1972. godine bila je zamajac koji je pokrenuo društvo na globalnom nivou da deluje u pravcu menjanja svesti o stanju u životnoj sredini, o načinu korišćenja resursa, zagađivanju i njegovim posledicama i potrebi da se spreči dalje degradiranje životne sredine. Na ovoj konferenciji je usvojena deklaracija kojom se naglašava potreba za obrazovanjem o zaštiti životne sredine.
Tri godine kasnije, od 13. do 22. oktobra, Beograd je u okviru programa Ujedinjenih nacija ugostio predstavnike sedamdesetak država na Međunarodnom seminaru o obrazovanju o zaštiti životne sredine. Kao rezultat ovog seminara objavljena je Beogradska povelja, dokument koji postavlja ciljeve i osnovne smernice programa obrazovanja o životnoj sredini na globalnom nivou.
Ovaj događaj je izazvao velika očekivanja u svetu, međutim tek osamdesetih godina, kada se Amerika uključila osetio se pomak. Usledile su brojne inicijative, direktive i međunarodni ugovori kojima se pitanje zaštite životne sredine stavlja u obavezujuće okvire. Osim toga, kontinuirano raste svest i zabrinutost za stanje u životnoj sredini. Ljudi su osetili potrebu da budu informisani, svesni i obrazovani po ovom pitanju. Počele su se sprovoditi razne akcije širom sveta koje doprinose smanjenju zagađenja, uštedi energije i čuvanju resursa.
Na inicijativu Ujedinjenih nacija, nakon beogradskog Seminara, uspostavljen je 26. januar kao Svetski dan obrazovanja o zaštiti životne sredine.
Cilj obeležavanja ovog datuma je ukazivanje na ekološke probleme na svim nivoima i poziv građanima i vladama da zajedno rade na podizanju svesti o potrebi očuvanja i zaštite životne sredine.