Zbog klimatskih promena smrtonosne zmije sve bliže naseljenim područjima

Toplije vreme moglo bi da dovede do većeg rizika od ujeda zmija širom sveta jer zmije menjaju svoja staništa, pokazuje novo istraživanje.

Vrlo otrovne vrste zmija poput vodene mokasinke u Severnoj Americi, kraita u Aziji i crne mambe u Africi mogle bi sve češće da menjaju svoja staništa zbog porasta temperatura i ljudskog zadiranja u prirodu, piše Indrabati Lahiri za Euronews.

Istraživanje koje je vodila Svetska zdravstvena organizacija (SZO) objavljeno je u četvrtak u časopisu PLOS Neglected Tropical Diseases.

U njemu se ističe da bi više zmija moglo da se preseli bliže gusto naseljenim područjima, kao i mestima koja se dosad nisu suočavala sa otrovnim vrstama gmizavaca, kako bi pobegle od rastućih temperatura i ljudskog zadiranja u njihova staništa.

To bi moglo da dovede do češćih susreta između tih zmija i ljudi, što bi rezultiralo većim brojem ujeda, ali i većim brojem uginuća zmija.

Iako su statistike o ujedima zmija često nejasne i teško dostupne, većina slučajeva događa se u tropskim područjima, naročito u južnoj Aziji. Prema autorima istraživanja, godišnje se beleži oko četiri miliona novih slučajeva.

Novo istraživanje koristi niz privatnih i javnih baza podataka, muzejske zapise, naučnu literaturu i platforme građanske nauke kako bi mnogo detaljnije utvrdilo gde žive najotrovnije zmije na svetu. Potom pokušava da predvidi kako bi više temperature do 2050. i 2090. godine mogle da promene područja njihovih staništa.

Koje bi vrste mogle da promene staništa u narednim godinama?

Nekoliko vrsta zmija moglo bi biti primorano da pronađe nova staništa u narednim godinama, i zbog promena krajolika i zbog klimatskih pritisaka.

Među njima su severnoameričke vodene mokasinke, afričke pljuvačke kobre i poskoci u Južnoj Americi i Evropi, kao i kraiti u Aziji. Budući da bi se neke od tih najsmrtonosnijih vrsta mogle proširiti na gusto naseljena područja, milijarde ljudi potencijalno bi mogle biti izložene većem riziku od ujeda zmija.

Ipak, nije iznenađujuće da neki od najvećih rizika klimatskih promena prete upravo samim vrstama zmija.

To će verovatno posebno pogoditi koralne zmije u Amazoniji, afričke puhavice i bakroglave zmije u Papui Novoj Gvineji, koje bi se mogle suočiti i sa višim temperaturama i sa sve većim pretvaranjem močvara, travnjaka i šuma u monokulture, stočarske farme i naselja. U nekim ekstremnim slučajevima određene vrste mogle bi biti dovedene i na rub izumiranja.

Međutim, mnoge druge vrste, poput crne mambe, verovatno će se preseliti sa kenijske obale i iz delova Eritreje, Etiopije, Džibutija i Konga prema delovima Nigerije, Južne Afrike i Somalije.

U gusto naseljenim područjima susreti sa zmijama mogli bi postati česti na mestima koja ljudi često posećuju, poput dečjih igrališta, staza za trčanje, izvora vode i poljoprivrednih površina.

Na primer, u Indiji bi se neke od najopasnijih zmija, poput Raselovih ljutica, običnih kobri i kraita, mogle premestiti sa juga prema mnogo gušće naseljenom severu.

Slično tome, kraiti u Aziji mogli bi da se premeste iz kineske pokrajine Junan i šuma Mjanmara prema gušće naseljenim severnim i centralnim gradovima.

Očekuje se da će ova promena biti još smrtonosnija u siromašnijim ruralnim područjima, gde poljoprivrednici često rade bosi na poljima, a zdravstvena zaštita je udaljena i teško dostupna.

Izvor: N1/Euronews