Za tačno sedam dana, u Botaničkoj bašti “Jevremovac” obeležiće se 130 godina od kada je formiran jedinstven staklenik na ovim prostorima.
Botanička bašta, Biološki fakultet, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda i Arhiv grada Beograda ovaj događaj proslaviće 13. septembra otvaranjem izložbe “130 godina velike staklene bašte u Botaničkoj bašti Jevremovac”. Postavka je rezultat dugogodišnjeg istraživanja istorijata bašte i danas najlepšeg i jedinog prepoznatljivog beogradskog staklenika.
– Velika staklena bašta bila je poklon porodice Obrenović. Izrađena je u Drezdenu i u delovima doneta 1892. godine, a zatim sklopljena na sadašnjem mestu – rekla je prof. dr Gordana Subakov Simić, upravnica Botaničke bašte “Jevremovac” i redovni profesor Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
– U vreme kada je građena bila je jedna od najmodernijih, ali i najlepših bašta, pravi odraz i mode i nauke i lepote. Ovakvih staklenih bašta u ovom delu Evrope ostalo je jako malo, tako da ovaj staklenik predstavlja i našu kulturnu baštinu i odraz tog vremena. Povodom 130 godina postojanja staklene bašte otvorićemo izložbu gde ćemo na desetak panoa prikazati retrospektivu i bašte i staklenika – navela je Subakov Simić
Na postavci će moći da se vidi i kako su izgledali drugi staklenici u to vreme, zatim planovi za renoviranje našeg staklenika, ali i prepiske nekadašnjih upravnika. Posebno je zanimljiva zaostavština jednog od najznačajnijih upravnika Nedeljka Košanina.
– Period kada je on bio upravnik u “Jevremovcu”, od 1918. do 1934. godine, smatra se zlatnim dobom. On je 1922. godine naručio još jedan staklenik u ovom stilu. Bilo je predviđeno da u ovom sadašnjem stakleniku budu biljke sa naših prostora, a u tom drugom biljke iz celog sveta i da oni budu povezani na sredini. Ne zna se zašto ova narudžbina nije realizovana, ali plan postoji i mi smo ga našli u sefu Arhiva i može se reći da je ovo ekskluziva ove izložbe – ističe Subakov Simić.
Danas se u okviru Botaničke bašte nalazi više od 2.000 domaćih i stranih biljnih vrsta, a samo u stakleniku oko 1.100. U poslednjih godinu i po dana nabavljeno je oko 300 novih vrsta. Među biljkama koje se ističu svojom lepotom i neobičnošću su orhideje, zatim mesožderke, ali i agava koja je procvetala prvi put posle 70 godina.
– Uspeli smo da od ove agave odgojimo oko 600 “beba agava” što će moći da vide i posetioci izložbe. Osim ove izložbe, sa Prirodnjačkim muzejom 8. septembra u stakleniku otvaramo postavku posvećenu gmizavcima i vodozemcima. I mi u našoj bašti imamo i gmizavce i vodozemce. Već nekoliko godina “Jevremovac” je dom za dve šumske kornjače i bezopasnog smuka koji obožava ružičnjak. Osim toga, u planu je da za dvadesetak dana postavimo i bistu Jevrema Obrenovića, čoveka na čijem imanju je i osnovana ova botanička bašta, i da mu se bar na taj način odužimo. Bista bi trebalo da se nađe na mestu gde formiramo voćnjak autohtonih vrsta – rekla je Subakov Simić.
Biološki fakultet i Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda početkom februara ove godine potpisali su protokol o međusobnoj saradnji. Prvi korak saradnje je obnova nadgrobnog spomenika knezu Aksentiju Miladinoviću u selu Čibutkovica u Lazarevcu, a potom i ova izložba.
– Saradnja naše dve institucije doprineće zaštiti nacionalne baštine, zajedničkoj organizaciji i realizaciji projekata i programa iz oblasti zaštite nepokretnog kulturnog nasleđa. Izložba “130 godina velike staklene bašte u Botaničkoj bašti Jevremovac” nastavak je saradnje i najbolji način da se ona predstavi široj publici – rekla je tada Olivera Vučković, direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.
Prema rečima istoričarke umetnosti Ksenije Ćirić, višeg konzervatora u Zavodu i jednog od autora postavke, već prilikom prvih priprema za izložbu vodilo se računa o značaju istorijskih ličnosti koje su na svoj način doprinele izgradnji bašte i njenog najznačajnijeg objekta – staklenika.
– Akcenat je stavljen na estetiku staklenika kao nežnog i otmenog viktorijansko-secesijskog zdanja, kao i na biljni fond koji se u njemu čuva – rekla je ona tada.
Botanička bašta „Jevremovac” osnovana je 1889. godine i to posle velikih poplava 1888. i 1889. koje su u znatnoj meri uništile biljni fond stare Botaničke bašte na kraju Dunavske ulice, osnovane na inicijativu Josifa Pančića.
Bašta je podignuta na površini koja je pripadala imanju Jevrema Obrenovića i to ukazom kralja Milana Obrenovića.
Nalazi se u užem gradskom jezgru, na prostoru od oko pet hektara i pored otvorenih površina obuhvata staklenu baštu, čija je rekonstrukcija završena pre osam godina, i prostorije Instituta za botaniku – upravnu zgradu, ledaru, herbar, biblioteku, slušaonicu i laboratorije.
Za tačno sedam dana, u Botaničkoj bašti “Jevremovac” obeležiće se 130 godina od kada je formiran jedinstven staklenik na ovim prostorima.
Botanička bašta, Biološki fakultet, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda i Arhiv grada Beograda ovaj događaj proslaviće 13. septembra otvaranjem izložbe “130 godina velike staklene bašte u Botaničkoj bašti Jevremovac”. Postavka je rezultat dugogodišnjeg istraživanja istorijata bašte i danas najlepšeg i jedinog prepoznatljivog beogradskog staklenika.
– U vreme kada je građena bila je jedna od najmodernijih, ali i najlepših bašta, pravi odraz i mode i nauke i lepote. Ovakvih staklenih bašta u ovom delu Evrope ostalo je jako malo, tako da ovaj staklenik predstavlja i našu kulturnu baštinu i odraz tog vremena. Povodom 130 godina postojanja staklene bašte otvorićemo izložbu gde ćemo na desetak panoa prikazati retrospektivu i bašte i staklenika – navela je Subakov Simić
– Period kada je on bio upravnik u “Jevremovcu”, od 1918. do 1934. godine, smatra se zlatnim dobom. On je 1922. godine naručio još jedan staklenik u ovom stilu. Bilo je predviđeno da u ovom sadašnjem stakleniku budu biljke sa naših prostora, a u tom drugom biljke iz celog sveta i da oni budu povezani na sredini. Ne zna se zašto ova narudžbina nije realizovana, ali plan postoji i mi smo ga našli u sefu Arhiva i može se reći da je ovo ekskluziva ove izložbe – ističe Subakov Simić.
– Uspeli smo da od ove agave odgojimo oko 600 “beba agava” što će moći da vide i posetioci izložbe. Osim ove izložbe, sa Prirodnjačkim muzejom 8. septembra u stakleniku otvaramo postavku posvećenu gmizavcima i vodozemcima. I mi u našoj bašti imamo i gmizavce i vodozemce. Već nekoliko godina “Jevremovac” je dom za dve šumske kornjače i bezopasnog smuka koji obožava ružičnjak. Osim toga, u planu je da za dvadesetak dana postavimo i bistu Jevrema Obrenovića, čoveka na čijem imanju je i osnovana ova botanička bašta, i da mu se bar na taj način odužimo. Bista bi trebalo da se nađe na mestu gde formiramo voćnjak autohtonih vrsta – rekla je Subakov Simić.
Biološki fakultet i Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda početkom februara ove godine potpisali su protokol o međusobnoj saradnji. Prvi korak saradnje je obnova nadgrobnog spomenika knezu Aksentiju Miladinoviću u selu Čibutkovica u Lazarevcu, a potom i ova izložba.
– Saradnja naše dve institucije doprineće zaštiti nacionalne baštine, zajedničkoj organizaciji i realizaciji projekata i programa iz oblasti zaštite nepokretnog kulturnog nasleđa. Izložba “130 godina velike staklene bašte u Botaničkoj bašti Jevremovac” nastavak je saradnje i najbolji način da se ona predstavi široj publici – rekla je tada Olivera Vučković, direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.
Prema rečima istoričarke umetnosti Ksenije Ćirić, višeg konzervatora u Zavodu i jednog od autora postavke, već prilikom prvih priprema za izložbu vodilo se računa o značaju istorijskih ličnosti koje su na svoj način doprinele izgradnji bašte i njenog najznačajnijeg objekta – staklenika.
– Akcenat je stavljen na estetiku staklenika kao nežnog i otmenog viktorijansko-secesijskog zdanja, kao i na biljni fond koji se u njemu čuva – rekla je ona tada.
Botanička bašta „Jevremovac” osnovana je 1889. godine i to posle velikih poplava 1888. i 1889. koje su u znatnoj meri uništile biljni fond stare Botaničke bašte na kraju Dunavske ulice, osnovane na inicijativu Josifa Pančića.
Nalazi se u užem gradskom jezgru, na prostoru od oko pet hektara i pored otvorenih površina obuhvata staklenu baštu, čija je rekonstrukcija završena pre osam godina, i prostorije Instituta za botaniku – upravnu zgradu, ledaru, herbar, biblioteku, slušaonicu i laboratorije.
Izvor: Politika