Razvijena nezapaljiva i šest puta jeftinija baterija od litijum-jonske

aluminijum sumporna baterija
aluminijum sumporna baterija

Foto: mit.edu

Dok širom sveta potreba za energijom sve više raste, sve je veća i tražnja za ekonomičnim načinima njenog skladištenja. Današnje preovlađujuće litijum-jonske bakterije su i dalje prilično skupe, a stručnjaci sa prestižnog MIT-a su razvili potpuno novu vrstu baterije, napravljenu od materijala koji su široko rasprostranjeni i jeftini.

Elektrode nove baterije napravljene su od aluminijuma i sumpora, sa rastopljenim solima kao elektrolitima.

Profesor Instituta za tehnologiju u Masačusetsu Donald Sadovej (Donald Sadoway), sarađujući sa još 15 kolega iz čitavog sveta, uspeo je da napravi jeftinu alternativu današnjim baterijama.

– Želeo sam da izmislim nešto mnogo bolje od litijum-jonskih baterija za skladištenje energije, što bi moglo da se koristi u automobilskoj industriji – objašnjava Sadovej.

Jeftino, raspoloživo i ne može da se zapali

Osim što su skupe, litijum-jonske baterije sadrže zapaljive elektrolite. Sadovej je zato tražio ne samo jeftine materijale već i one koji ne mogu da se zapale.

Što se zamene za metal tiče, komercijalno dominantno gvožđe nema elektrohemijska svojstva za efikasnu bateriju, ali drugi po zastupljenosti metal aluminijum – ima.

Onda je krenuo u potragu sa čime da upari aluminijum kao materijal druge elektrode. Najjeftiniji od svih nemetala je sumpor kojeg ima u izobilju.

Kao elektrolite je iskoristio rastopljene soli, koje imaju relativno nisku tačku topljenja – oko 530 stepeni Celzijusa.

Sva tri glavna sastojka su izuzetno jeftini i raspoloživi. Aluminijum, isti onaj od kog se pravi folija, sumpor koji je često nusproizvod prerade nafte i širokorasprostranjene soli.

– Sastojci su jeftini, a baterija je bezbedna – ne može da gori – kaže Sadovej.

U eksperimentima, baterijske ćelije trpele su stotine ciklusa punjenja i to pod izuzetno intenzivnim stopama. Još važnije, baterija je šest puta jeftinija od litijum-jonske.

Takođe su utvrdili da je stopa punjenja zavisna od radne temperature. Na 110 stepeni Celzijusa se punila 25 puta brže nego na 25 stepeni.

 

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje

baner_gdereciklirati_300

Najnoviji tekstovi

Hvala vam na poverenju. Uspešno ste se prijavili na listu za prijem email biltena.
Došlo je do greške. Molimo vas pokušajte ponovo. Ako se problem nastavi, molimo da nas kontaktirate slanjem email poruke.
baner_ekopravo_300
baner_ekoadresar_300