Ovo su najveće opasnosti po ptice u Srbiji

Najveće opasnosti po ptice u Srbiji su pretvaranje staništa u zemljište poljoprivredne namene, nedovoljna pošumljenost, isušivanje močvara, iskopavanje treseta, kao i prekomerna upotreba hemije u monokulturnim poljoprivrednim proizvodnjama, kaže Uroš Stojiljković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Stojiljković povodom Svetskog dana ptica i drveća, koji se obeležava danas, kaže za Fonet da velike probleme predstavljaju krivolov, odnosno lov van lovne sezone ili uz nedozvoljena sredstva, trovanje ptica ili druge divljači od koje stradaju i ptice, hvatanje ptica i držanje u kavezima, ali i rušenje gnezda.

Među problemima su i stradanje ptica od strujnog udara i sudari sa mrežama dalekovoda, na čemu Društvo radi navodi Stojiljković.

– Sa brojnim saradnicima i volonterima radimo na aktivnostima praćenja brojnosti populacija različitih vrsta i beleženja problema u njihovim staništima, kako bi mogli kasnije da konkretno reagujemo ili predlažemo mere zaštite – kaže Stojiljković i među dugoročnijim akcijama zaštite izdvojio da se duž toka Dunava postavljaju kutije za gnežđenje modrovrana.

– Ta vrsta je 2000. godine brojala petnaestak parova na severu Srbije, a sada ih ima oko 400 i mahom žive u tim kutijama za gnežđenje – objašnjava Stojiljković.

Ornitolozi nastavljaju rad na oporavku populacije orlova krstaša i prate svih sedam poznatih parova.

Kao „najsimpatičniju akciju“, Stojiljković navodi to da na teritoriji Niša svaki od 35 parova belih roda štiti po jedna osnovna škola, odnosno đaci.

Stojiljković objašnjava i da je na severu Banata preostalo samo osam ženki velike droplje i da su ugroženi i riđovrati gnjurac, ražanj, muljača, barska šljuka, stepski soko, veliki tetreb i mnoge druge vrste.

– Svako može svoj prostor da učini otvorenijim za ptice i druga bića – postavite kućicu, prihranjujte ptice tokom zime, iznesite im vodu za piće i kupanje tokom leta, zasadite drveće ili žbunje, nemojte baš odmah i baš svu travu pokositi – poručuje Stojiljković.