Kina je zasadila 78 milijardi novih stabala i ozbiljno poremetila svoj vodeni ciklus

Kina je od 1981. zasadila ogroman broj novih stabala, ali ta dodatna vegetacija preusmerava padavine ka nekim područjima, dok druga isušuje.

Pošumljavanje donosi velike koristi, ali sadnja milijardi stabala može imati i nepredviđene posledice, piše popularmechanics.com.

Istraživanje pokazuje da je kineski masovni program ozelenjavanja promenio hidrologiju zemlje – više padavina ide u neke regione, dok drugi ostaju suvlji.

Glavni uzrok je povećanje isparavanja i transpiracije – procesa u kojem biljke oslobađaju vodenu paru kroz sitne pore (stome).

Nije tajna da je Kina izuzetno sposobna u velikim projektima. Najveća brana na svetu? Kina. Najveća mreža brzih vozova? Kina. Najveća vetroelektrana? Kina. Solarni park? Možda biste pomislili Argentina – ali ne, opet Kina. Najveći drevni spomenik? Jasno vam je.

Uz sve to, Kina je i “rasla”. Inspirisana tim uspehom, 1978. godine pokrenula je projekat Tri severna zaštitna pojasa, poznat i kao “Veliki zeleni zid”, kako bi suzbila eroziju zemljišta i smanjila pustinjske oluje. Državni mediji su objavili da je projekat završen prošle godine.

Prema agenciji Reuters, Kina je zasadila oko 300.000 kvadratnih kilometara šuma, čime je šumski pokrivač povećan sa 10% 1949. na oko 25% u 2024. Međutim, studija iz 2025. objavljena u časopisu Earth’s Future pokazuje da sve te dodatne šume (oko 78 milijardi stabala od ranih 1980-ih) imaju neočekivane posledice po raspodelu vode.

Naučnici sa Univerziteta u Tjenđinu, Kineskog poljoprivrednog univerziteta u Pekingu i Univerziteta u Utrehtu otkrili su da je između 2001. i 2020. povećana vegetacija smanjila dostupnost vode u istočnim monsunski zavisnim regionima i u sušnom severozapadu. To je značajno jer ti regioni čine oko 74 odsto teritorije Kine.

Prema studiji, programi pošumljavanja poput Velikog zelenog zida, kao i inicijative “Grain for Green” i “Natural Forest Protection Program” (pokrenute 1999) povećali su evapotranspiraciju (kombinaciju isparavanja i transpiracije).

– Ove promene su uticale na padavine, usmeravajući više vlage ka Tibetskoj visoravni, gde je dostupnost vode porasla – navode autori.

“Nasuprot tome, istočna i severozapadna Kina beleže pad dostupnosti vode, pri čemu severozapad najviše gubi zbog premeštanja vlage ka Tibetu.”

Analizom promena u korišćenju zemljišta, naučnici su utvrdili da prelazi između različitih tipova terena (npr. travnjaci u šume ili oranice u travnjake) različito utiču na isparavanje, padavine i dostupnost vode. Na primer, pretvaranje travnjaka u šume povećava isparavanje i padavine, ali smanjuje dostupnu količinu vode.

Problem dodatno komplikuje činjenica da voda u Kini nije ravnomerno raspoređena. Sever zemlje ima oko 46 odsto stanovništva i više od polovine obradivog zemljišta, ali samo 20 odsto ukupnih vodnih resursa.

Autori studije upozoravaju da ove promene u vodnom ciklusu moraju biti uzete u obzir pri planiranju budućih projekata pošumljavanja.

– Naši rezultati pokazuju da promene u pokrivenosti zemljišta mogu preraspodeliti vodne resurse između regiona – zaključuju autori. “Razumevanje tih efekata ključno je za održivo upravljanje zemljištem i vodom u Kini.”

Izvor: N1