Ekološki pelet od industrijske konoplje – Proizvodnja novog energenta u Srbiji kreće u 2023. godini

industrijska konoplja
industrijska konoplja_2

Drveni pelet je sve traženiji, a prethodnih nedelja je u žiži javnosti zbog nedostatka tog energenta na tržištu i visoke cene. Alternativa peletu od drveta i drugim energentima, može da bude i u Srbiji pelet od industrijske konoplje. Prvi ekološki energetski pelet od industrijske konoplje bi trebalo da se na našem tržištu pojavi u septembru 2023. godine.

– Naš plan započinjanja proizvodnje ekološkog energetskog peleta ide po planu, bez obzira na poteškoće koje imamo. Značajno je da smo dobili podršku programa o cirkularnoj ekonomiji UNDP-a u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“. Plan je da se prvi ekološki energetski pelet od biomase, dobijen od stabljike industrijske konoplje, pojavi na srpskom tržištu u septembru sledeće godine – kaže za portal SRDA Hadži Zoran Jovanović, predsednik Upravnog odbora Inovativnog klastera “Panonska pčela” koji sa klasterom „Ecopanonia“ razvija ovu ideju.

Sagovornik ukazuje da se od industrijske konoplje sada samo prerađuje cvet i seme, a to nije dovoljno za kompletnu isplativost sejanja industrijske konoplje. Od njih se može proizvesti dvadesetak proizvoda dok se od stabljike može proizvesti više od 70.000 proizvoda.

Visoko profitabilan biznis

– Interesantno da se u Srbiji nikada nisu od biomase stabljike industrijske konoplje proizvodili energetski peleti, a u Evropi se to odavno čini. Ideja je da realizacijom ovog projekta revitalizujemo ruralna područja jer je biznis sa industrijskom konopljom visoko profitabilan. Naime, prihod je veći i do pet puta od prihoda proizvodnje kukuruza. Realizacijom ovog projekta rekultivisaćemo naše poljoprivredno zemljište od pesticida, herbicida, teških metala – kaže Jovanocić.

Navodi da srpski poljoprivrednici imaju sve uslove da uspešno gaje industrijsku konoplju – pogodna je klima, ne smeta joj globalno zagrevanje, nije potrebno zalivanje, kao ni hemijski zaštitni preparati.

Jovanović ukazuje da bi osim toga svaki poljoprivrednik koji zasadi industrijsku konoplju osim dobre zarade mogao da dobije potrebnu količinu energetskih ekoloških peleta od stabljike industrijske konoplje kojima bi zamenio skupe i nepouzdane uvozne energente.

Ukazuje da u Srbiji nema standarda koji definišu kvalitet peleta osim propisa vezanih za dimenzije.

– To omogućava da svako radi kako hoće, a što je još gore uvoze se jeftini peleti vrlo sumnjivog kvaliteta. Kada je u pitanju prerada stabljike ove biljke mi smo u našem programu kao prvi proizvod predvideli ekološki energetski pelet i razradili smo tehnologiju i definisali opremu koja je kompletno proizvedena u Srbiji. Taj pelet smo zaštitili u Srbiji, a planiramo uskoro i u Evropi. Pelet bi od 51% do 100% imao u sebi biomasu dobijenu od stabljike industrijske konoplje jer nastojimo da se pravi kvalitetan i ekološki pelet od nje – dodaje naš sagovornik.

industrijska konoplja

Foto: pixabay

Prva faza 100.000 tona peleta

Ideja je da proizvodnja u prvoj fazi bude oko 100.000 tona, kojom bi pokušali da zadovolje potrebe domaćeg tržišta, a kasnije je planiran izvoz pre svega na tržište zemalja EU .

– Naš ekološki energetski pelet zadovoljavaće sve standarde koji važe u EU i kao takav će se prodavati i na našem tržištu, a cena će biti vema prihvatljiva – napominje Jovanović.

Što se tiče mesta gde će se takav pelet proizvoditi, plan je da se proizvodnja obavlja na dve lokacije – u mestu Vojvoda Stepa kod Nove Crnje i još jednoj lokaciji u Banatu.

Sagovornik ukazuje da jedan mladi inovator radi na proizvodnji mašine koji će “skidati” cvet sa stabljike ali i kositi i usitnjavati stabljiku industrijske konoplje što je od velikog značaja za kvalitet takvog peleta.

– To je takođe u završnoj fazi i on tu mašinu priprema za naše potrebe, ali za nju postoji i veliko interesovanje u inostranstvu a pre svega u Mađarskoj čija vlada ulaže velike napore da se na njihovim poljima zasadi industrijska konoplja – navodi sagovornik.

U Srbiji ozbiljnije gajenje industrijske konoplje počinje u period između dva svetska rata.

Dolazak Nemaca u mesto Odžaci u Vojvodini razvoj gajenja i delimične prerade konoplje u narodu poznate pod nazivom “kudelja” je intenziviran i ubrzo je postao profitabilan biznis. Odžaci su tada postali centar ne samo u tadašnjoj Jugoslaviji nego i u Evropi za gajenje i trgovinu konopljom. Ona je tada postala berzanska roba, a Odžaci su diktirali njenu cenu.

Srbija u tadašnjoj Jugoslaviji, a posebno pokrajina Vojvodina su polovinom prošlog veka, bili najveći izvoznici konoplje u Evropi, a među prva tri, četiri u svetu. Prihodi su se merili milijardama dolara a zasadi su se u celoj zemlji prostirali na oko 100.000 hektara.

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje

baner_gdereciklirati_300

Najnoviji tekstovi

Hvala vam na poverenju. Uspešno ste se prijavili na listu za prijem email biltena.
Došlo je do greške. Molimo vas pokušajte ponovo. Ako se problem nastavi, molimo da nas kontaktirate slanjem email poruke.
baner_ekopravo_300
baner_ekoadresar_300