EEA: Gubici zbog klimatskih ekstrema u EU u poslednjih pet godina premašili 270 milijardi EUR

Ekonomski gubici izazvani ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama u Evropskoj uniji u periodu od 1980. do 2025. godine dostigli su oko 920 milijardi EUR, pri čemu je više od 270 milijardi EUR zabeleženo samo u poslednjih pet godina, saopštila je danas Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), prenosi Beta.
Prema podacima EEA, gubici su se intenzivirali poslednjih godina, a gotovo trećina ukupnih šteta zabeleženih tokom proteklih 45 godina nastala je u periodu od 2021. do 2025. godine.
EEA upozorava da će ekonomski gubici verovatno nastaviti da rastu, s obzirom da se očekuje da će klimatske promene dodatno pojačati intenzitet ekstremnih vremenskih pojava.
Podaci obuhvataju direktnu ekonomsku štetu i ne uključuju indirektne gubitke, poput smanjene produktivnosti i bruto domaćeg proizvoda, niti uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Najveću štetu izazvale su poplave, koje su odgovorne za 44% ukupnih ekonomskih gubitaka u periodu od 1980. do 2025. godine.
Klimatološki događaji kao što su suše, hladni talasi i mrazevi, kao i meteorološke pojave poput oluja i udara groma, činili su po približno četvrtinu ukupnih šteta.
Šumski požari, grad i toplotni talasi zajedno bili odgovorni za oko 5% direktnih ekonomskih gubitaka.
EEA navodi da je relativno mali broj ekstremnih događaja izazvao najveći deo štete. Pet odsto događaja sa najvećim ekonomskim posledicama bilo je odgovorno za 63% ukupnih gubitaka, dok je samo jedan odsto događaja izazvao 31% štete.
Posmatrano po državama, najveći apsolutni ekonomski gubici u periodu od 1980. do 2025. godine zabeleženi su u Nemačkoj, Italiji i Francuskoj.
Kada je reč o šteti po stanovniku, najviše su pogođene Slovenija, Španija i Luksemburg, dok su najveći gubici u odnosu na površinu teritorije zabeleženi u Sloveniji, Belgiji i Luksemburgu.
Prema procenama EEA, manje od 20% ukupnih ekonomskih gubitaka izazvanih ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama u EU bilo je osigurano. U Bugarskoj, na Kipru i u Rumuniji osigurano je manje od 2%, dok je u Danskoj i Luksemburgu taj udeo veći od 60%.
U prvoj Evropskoj proceni klimatskih rizika (EUCRA) upozoreno je da se klimatski rizici ubrzano povećavaju, dok mere prilagođavanja klimatskim promenama ne prate taj tempo.
Prema procenama iz te studije, u slučaju globalnog zagrevanja od tri stepena Celzijusa, gubici za EU i Veliku Britaniju mogli bi da dostignu najmanje 175 milijardi EUR godišnje.












