EEA: Gubici zbog klimatskih ekstrema u EU u poslednjih pet godina premašili 270 milijardi EUR

Dunav Zemun

Ekonomski gubici izazvani ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama u Evropskoj uniji u periodu od 1980. do 2025. godine dostigli su oko 920 milijardi EUR, pri čemu je više od 270 milijardi EUR zabeleženo samo u poslednjih pet godina, saopštila je danas Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), prenosi Beta.

Prema podacima EEA, gubici su se intenzivirali poslednjih godina, a gotovo trećina ukupnih šteta zabeleženih tokom proteklih 45 godina nastala je u periodu od 2021. do 2025. godine.

EEA upozorava da će ekonomski gubici verovatno nastaviti da rastu, s obzirom da se očekuje da će klimatske promene dodatno pojačati intenzitet ekstremnih vremenskih pojava.

Podaci obuhvataju direktnu ekonomsku štetu i ne uključuju indirektne gubitke, poput smanjene produktivnosti i bruto domaćeg proizvoda, niti uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Najveću štetu izazvale su poplave, koje su odgovorne za 44% ukupnih ekonomskih gubitaka u periodu od 1980. do 2025. godine.

Klimatološki događaji kao što su suše, hladni talasi i mrazevi, kao i meteorološke pojave poput oluja i udara groma, činili su po približno četvrtinu ukupnih šteta.

Šumski požari, grad i toplotni talasi zajedno bili odgovorni za oko 5% direktnih ekonomskih gubitaka.

EEA navodi da je relativno mali broj ekstremnih događaja izazvao najveći deo štete. Pet odsto događaja sa najvećim ekonomskim posledicama bilo je odgovorno za 63% ukupnih gubitaka, dok je samo jedan odsto događaja izazvao 31% štete.

Posmatrano po državama, najveći apsolutni ekonomski gubici u periodu od 1980. do 2025. godine zabeleženi su u Nemačkoj, Italiji i Francuskoj.

Kada je reč o šteti po stanovniku, najviše su pogođene Slovenija, Španija i Luksemburg, dok su najveći gubici u odnosu na površinu teritorije zabeleženi u Sloveniji, Belgiji i Luksemburgu.

Prema procenama EEA, manje od 20% ukupnih ekonomskih gubitaka izazvanih ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama u EU bilo je osigurano. U Bugarskoj, na Kipru i u Rumuniji osigurano je manje od 2%, dok je u Danskoj i Luksemburgu taj udeo veći od 60%.

U prvoj Evropskoj proceni klimatskih rizika (EUCRA) upozoreno je da se klimatski rizici ubrzano povećavaju, dok mere prilagođavanja klimatskim promenama ne prate taj tempo.

Prema procenama iz te studije, u slučaju globalnog zagrevanja od tri stepena Celzijusa, gubici za EU i Veliku Britaniju mogli bi da dostignu najmanje 175 milijardi EUR godišnje.

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje

baner_gdereciklirati_300

Najnoviji tekstovi

dobro se vraca
Hvala vam na poverenju. Uspešno ste se prijavili na listu za prijem email biltena.
Došlo je do greške. Molimo vas pokušajte ponovo. Ako se problem nastavi, molimo da nas kontaktirate slanjem email poruke.
baner_ekopravo_300
baner_ekoadresar_300