Ujedinjene nacije proglasile zdravu životnu sredinu ljudskim pravom
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je da svako na planeti ima pravo na zdravu životnu sredinu. Ovaj korak se smatra veoma važnim u misiji da se obuzda ubrzano propadanje prirodnog sveta.
Rezolucija je doneta juče, 28. jula, u sedištu UN-a u Njujorku. Za njeno usvajanje glasala je 161 država među kojima je bila i Srbija. Osam je bilo uzdržano.
Rezolucija, zasnovana na sličnom tekstu koji je prošle godine usvojio Savet za ljudska prava, poziva države, međunarodne organizacije i poslovna preduzeća da pojačaju napore da obezbede zdravo okruženje za sve.
Generalni sekretar UN, Antonio Gutereš, pozdravio je „istorijsku“ odluku i rekao da značajan razvoj događaja pokazuje da države članice mogu da se udruže u kolektivnoj borbi protiv trostruke planetarne krize klimatskih promena, gubitka biodiverziteta i zagađenja.
– Rezolucija će pomoći u smanjenju ekoloških nepravdi, umanjiti nedostatke u zaštiti i osnažiti ljude, posebno one koji su u ranjivim situacijama, uključujući zaštitnike ljudskih prava u oblasti životne sredine, decu, omladinu, žene i starosedeoce – rekao je on u izjavi koju je objavila kancelarija njegovog portparola.
On je dodao da će ta odluka takođe pomoći državama da ubrzaju sprovođenje svojih obaveza i obaveza u vezi sa životnom sredinom i ljudskim pravima.
– Međunarodna zajednica je dala univerzalno priznanje ovom pravu i približila nas da to postane stvarnost za sve – rekao je on.
Gutereš je naglasio da je, međutim, usvajanje rezolucije „samo početak“ i pozvao nacije da ovo novopriznato pravo učine „realnošću za sve, svuda“.
Potrebna hitna akcija
Visoka komesarka UN za ljudska prava Mišel Bačelet (Michelle Bachelet) je u saopštenju takođe pozdravila odluku Skupštine i ponovila poziv generalnog sekretara na hitnu akciju za njeno sprovođenje.
– Danas je istorijski trenutak, ali jednostavno potvrđivanje našeg prava na zdravu životnu sredinu nije dovoljno. Rezolucija Generalne skupštine je vrlo jasna: države moraju da sprovedu svoje međunarodne obaveze i povećaju svoje napore da to ostvare. Svi ćemo trpeti mnogo gore posledice od ekoloških kriza, ako sada ne radimo zajedno da ih zajedno sprečimo – rekla je ona.
Bačelet je objasnila da ekološka akcija zasnovana na obavezama u vezi sa ljudskim pravima predstavlja vitalnu zaštitnu ogradu za ekonomske politike i poslovne modele.
– Naglašava osnovu zakonskih obaveza da se deluje, a ne samo diskrecione politike. Takođe je efikasniji, legitimniji i održiviji – dodala je ona.