Srbija na 3. mestu u Evropi po zagađenju vazduha u 2022.

Srbija je na 3. mestu u Evropi po zagađenju vazduha, prema koncentracijama PM 2.5 čestica, pokazuje izveštaj o kvalitetu vazduha u svetu u 2022. godini koji je objavila kompanija IQAir.
Region prednjači na listi po zagađenosti, pa je tako na prvom mestu Bosna i Hercegovina, na drugom Severna Makedonija, treća Srbija, četvrta Hrvatska.
Prema prosečnim koncentracijama PM 2.5 česticama prošle godine, najbolje u Evropi su rangirani Island, Estonija, Finska, potom Andora, Švedska, Norveška.
Gledajući gradove u Evropi, na listi 15 najzagađenijih gradova, nalaze se Novi Pazar, Užice i Čačak.
Na svetskom nivou, Srbija je na 33. mestu. Na prvom mestu je Čad, potom Irak, Pakistan, Bahrein, Bangladeš. Dok su na listi najbolji – ostrvo Gvam i Francuska Polinezija.
Izveštaj posebno prikazuje glavne gradove sveta, tu je od ukupno 116, Beograd je na 41. mestu.
Dodatne podatke i izveštaj možete preuzeti videti na linku OVDE.

Foto: izveštaj IQAir
O izveštaju IQAIR
Svetski izveštaj o kvalitetu vazduha za 2022. razmatra status kvaliteta vazduha širom sveta za 2022. godine. Ovaj izveštaj predstavlja podatke o kvalitetu vazduha PM 2.5 iz 7.323 grada u 131 zemlji.
Podaci korišćeni u ovom izveštaju su preuzeti od više od 30.000 stanice za praćenje kvaliteta vazduha. Ovim stanicama za praćenje i senzorima upravljaju državni organi, istraživačke institucije, neprofitne nevladine organizacije organizacije, univerziteti i obrazovne ustanove, privatne kompanije, kao i građani naučnici širom sveta.
Podaci o PM 2.5 u ovom izveštaju mere se u jedinicama mikrograma po kubnom metru (μg/m3) i uključuju smernice za kvalitet vazduha Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za 2021.
Šta su PM 2.5 čestice
PM 2.5 su čestične materije (particulate matter – PM) koje imaju prečnik manji od 2,5 mikrometara, što znači da su oko 3 odsto prečnika ljudske dlake.
Njihova koncentracija, merena mikrogramima po kubnom metru vazduha (µg/m3) određena je za standard u izveštaju IQAira. Sastoje se od finih aerosola veličine 2.5 mikrona ili manjih u prečniku, i jedan su od šest redovno merenih kriterijuma za zagađenje vazduha, a smatraju se najopasnijim za ljudsko zdravlje zbog toga što preovlađuju u životnoj sredini i imaju širok spektar negativnih uticaja na zdravlje.
Brojni su izvori PM 2.5 čestica a mogu varirati po svom hemijskom sastavu i fizičkim karakteristikama. Uobičajene hemijske komponente su im sulfati, nitrati, amonijum i čađ. Njihov najčešći izvor su izduvni gasovi motora sa unutrašnjim sagorevanjem, industrijski i poljoprivredni procesi, građevinski radovi kao i grejanje na ugalj i drvo. Od prirodnih izvora PM 2.5 čestica ističu se oluje (pesak i prašina) i požari.