Marš sa Drine tuži Evropsku komisiju pred Sudom pravde EU zbog projekta „Jadar“

Foto: Mars sa Drine FB
Organizacija Marš sa Drine, zajedno sa partnerskim organizacijama Green Legal Impact iz Nemačke i rumunskim Centrul Independent pentru Dezvoltarea Resurselor de Mediu (CIDRM), pokrenula je postupak pred Sudom pravde Evropske unije protiv Evropske komisije zbog odluke da projektu „Jadar“ dodeli status strateškog projekta u okviru Akta o kritičnim sirovinama (CRMA).
Povod za tužbu je odbijanje Evropske komisije da prihvati zahtev za internu reviziju kojim su organizacije osporile odluku o dodeli strateškog statusa projektu „Jadar“. Kako navode, cilj postupka nije samo osporavanje konkretne odluke, već i ispitivanje načina na koji Evropska unija primenjuje CRMA i kriterijume za proglašavanje rudarskih projekata od strateškog značaja.
Iz Marša sa Drine poručuju da ovaj slučaj prevazilazi pitanje „Jadra“ i otvara važno pravno pitanje o tome da li se zaštita životne sredine, ljudska prava i demokratski procesi mogu potisnuti u ime evropskih strateških interesa.
– Kako se globalna trka za kritičnim sirovinama zaoštrava, Evropa ne sme da zameni stari model resursnog kolonijalizma njegovom ‘zelenijom’ verzijom. Ako želi da predvodi zelenu tranziciju, ne može voditi istu ekstraktivnu politiku kao u prošlosti – izjavila je Bojana Novaković iz organizacije Marš sa Drine.
Organizacije ističu da će presuda imati značaj za sve projekte koji se budu razmatrali u okviru Akta o kritičnim sirovinama. Prema njihovim navodima, odluka Suda mogla bi da postavi pravni presedan koji će definisati granice primene ovog evropskog propisa i odnos između strateških interesa i zaštite životne sredine.
U tužbi navode više razloga zbog kojih smatraju da odluka Evropske komisije treba da bude poništena. Između ostalog, tvrde da Komisija nije adekvatno obrazložila odbijanje njihovih argumenata, da je prihvatila, kako navode, veštačku fragmentaciju projekta, zanemarila prethodna kršenja propisa i oslonila se na stavove nacionalnih institucija i investitora bez dovoljno kritičke provere.
Takođe ocenjuju da je Komisija obesmislila pitanja ljudskih prava tvrdnjom da status strateškog projekta nema neposredne pravne posledice, kao i da je postupila suprotno principima Arhuske konvencije pozivajući se na dokumentaciju koju nije učinila dostupnom javnosti.
Posebno osporavaju činjenicu da je strateški status dodeljen projektu za koji smatraju da ima neizvestan pravni status, ocenjujući takvu odluku neracionalnom i nesrazmernom.
– Odbijajući naš zahtev za internu reviziju, Evropska komisija se oslonila na slabo pravno obrazloženje koje ne može izdržati sudsku kontrolu. Ovim postupkom želimo da pokažemo nedostatak transparentnosti iza odluke Komisije i izborimo njeno poništavanje – izjavila je Henrike Lindemann iz organizacije Green Legal Impact.











