Led na Grenlandu se topi sve brže, milijarderi i u tome vide korist: lov na rudno blago

Foto: pixabay/barni1
Led na Grenlandu topi se velikom brzinom poslednjih godina, ali to neke od najbogatijih ljudi na svetu ne sekira već se naprotiv odlučuju na to da finansiraju veliki lov na blago, najsavremenijim instrumentima i tehnologijom na zapadnoj obali Grenlanda koja je ostala bez ledenog pokrivača.
Grenland bi mogao biti bogato nalazište uglja, bakra, zlata, cinka, tvrde iz Geološkog zavoda Danske i Grenlanda.
Zbog klimatskih promena ledeni pokrivač Grenlanda se topi strahovitom brzinom, što stvara priliku investitorima i rudarskim kompanijama da tragaju za rudnim nalazištima u kojima se kriju minerali potrebni za proizvodnju zelene energije.
Grupa milijardera, uključujući Džefa Bezosa, Majkla Blumberga i Bila Gejtsa, između ostalih, ubeđena je da se u brdima i dolinama na grenlandskom ostrvu Disko i poluostrvu Nusuak može pronaći dovoljno minerala za proizvodnju baterija koje će napajati stotine miliona električnih vozila.
Klub milijardera finansijski podržava „Kobold metals“, kompaniju za istraživanje minerala i startap sa sedištem u Kaliforniji.
– Tražimo nalazište koje će biti prvo ili drugo po veličini nalazište nikla i kobalta na svetu – rekao je Kurt House, izvršni direktor kompanije „Kobold metals“, za CNN.
U partnerstvu sa multinacionalnom kompanijom za istraživanje i razvoj resursa sa sedištem u Velikoj Britaniji, „Bluejay Mining“, u potrazi su za retkim i plemenitim metalima na Grenlandu koji su neophodni za pravljenje električnih vozila i masivnih baterija za skladištenje obnovljive energije.
Šta je ideja i kako traže rudno blago?
Trideset geologa, geofizičara, kuvara, pilota i mehaničara na Grenlandu je u potrazi za zakopanim blagom.
Uzimaju uzorke tla, bespilotne letelice i helikopteri nadleću područje i mere elektromagnetno polje ispod zemlje kako bi mapirali slojeve stena.
Prikupljeni podaci se analiziraju pomoću algoritma veštačke inteligencije kako bi se tačno odredilo gde bi već sledećeg leta trebalo krenuti sa iskopavanjem.
„Zabrinjavajuće je biti svedok uticaja klimatskih promena na Grenlandu, ali zahvaljujući njima, imamo priliku da mnogo lakše ispitamo njegova rudna bogatstva“, navodi izvršni direktor „Bluejay Mining“, Bo Moller Stensgaard, za CNN.

Foto: pixabay
Dramatično stanje sa ledom
Otapanje kopnenog leda otkriva zemljište koje je bilo zakopano vekovima i milenijuma. Istovremeno, grenlandski led koji nestaje i podiže nivo mora veoma brine naučnike koji proučavaju Arktik.
Strahuju da bi ono što je nekada bio ledeni pokrivač Arktika tokom cele godine, sada mogao biti samo sezonski ledeni pokrivač.
Na Grenlandu se led topi zbog porasta temperature na Arktiku, 2019. godine istopilo se 523 milijarde tone leda u more i zbog toga je globalni nivo mora trajno porastao za 1,5 milimetara.
Prema podacima Danskog meteorološkog zavoda iz jula prošle godine na Grenlandu se samo tokom jednog dana istopilo više od 8,5 milijardi tona površinske mase.
Dok se površina Grenlanda i dalje odmrzava, očekuje se da će topljenje sa Grenlanda do kraja veka podići globalni nivo mora između dva i 10 centimetara.
Izvor: CNN