Kudravi džinovi uživaju na Dunavu

pelikani
pelikani

Foto: pticesrbije.rs

U toku nedavno završenog Međunarodnog zimskog popisa ptica vodenih staništa, ornitolozi, članovi i volonteri Društva za zaštitu i pročavanje ptica Srbije, zabeležili su prisustvo mnogih ptica netipičnih ili retkih u zimskom periodu za naše podneblje: ražanj, gak, crvena lunja, zlatni vivak, crvena čaplja i među njima i jedna od najkrupnijih ptica u Srbiji – kudravi nesit (Pelicanus crispus), najveći u porodici nesita, u narodu poznatoj i kao pelikani.

Ova impozantna ptica, od kljuna do repa može biti duga 183 cm, a njen raspon krila seže do neverovatnih 320 cm. Teška i do 13 kilograma, jedna je od najmasivnijih letačica na svetu. Na potiljku ima duže, razbarušeno perje po čemu je i dobio naziv. Lepoti i lakom prepoznavanju ovog pelikana doprinosi dug, narandžasti donji deo kljuna koji u sezoni parenja postaje crven.

Iako se može činiti kao egzotična ptica dalekih krajeva, kudravi nesit je u 19. veku u Srbiji bio gnezdarica, ali je nestao do polovine 20. veka usled isušivanja prostranih ritova, bara i močvara za potrebe poljoprivrede, progona, izgradnje brojnih nasipa i kanala. U 21. veku boravak kudravih nesita bio je beležen nekoliko puta, ali nije bilo sumnje o gnežđenju.

pelikan

Foto: pticesrbije.rs

– Kudravi nesiti su i ovog januara naši gosti na Dunavu u Negotinskoj krajini. Tokom 3 dana pretraživanja za vreme Međunarodnog popisa ptica vodenih staništa zabeležili smo bar 6 ptica. Od toga 4 su bile mlade, te po jedna odrasla i nezrela ptica – rekao je Marko Šćiban, koordinator Međunarodnog popisa ptica vodenih staništa u Srbiji, i dodaje: Učestali nalazi ove strogo zaštićene vrste u poslednjih nekoliko godina na Dunavu u Negotinskoj krajini bude nadu da će kudravi nesiti u Srbiji možda pronaći i odgovarajuće stanište za gnežđenje u budućnosti.

Kudravi nesit jedna je od 12 ciljanih vrsta ptica koje pokušavamo da zaštitimo u okviru “Danube Free Sky LIFE” projekta – međunarodnog projekta očuvanja ptica duž reke Dunav. Među najvećim opasnostima za ptice duž Dunava su sudari sa žicama dalekovoda i strujni udari.

– Za sada kod nas nisu beležena stradanja nesita od sudara sa provodnicima dalekovoda. Nadamo se da će nastaviti da bezbedno zimuju kod nas i da su već naučili da izbegavaju dalekovode kod hidroelektrana Đerdap 1 i Đerdap 2 – dodao je Šćiban.

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje

baner_gdereciklirati_300

Najnoviji tekstovi

Hvala vam na poverenju. Uspešno ste se prijavili na listu za prijem email biltena.
Došlo je do greške. Molimo vas pokušajte ponovo. Ako se problem nastavi, molimo da nas kontaktirate slanjem email poruke.
baner_ekopravo_300
baner_ekoadresar_300