Kakve je posledice “era kovida” ostavila po telo i zdravlje

trcanje_rekreacija

Bolne i zamagljene oči, škrgutanje i stiskanje zuba, raširena stopala, samo su neke od posledica i simptoma koje je teška godina korona virusa ostavila na naše opšte zdravlje i telo.

Neki od onih koji su preboleli kovid ukazuje da je “era kovida” bila globalni okidač za opadanja kose, kao jasni pokazatelj stresa pod kojim su svi bili.

Šta su još ova vremena “ispisala” na našim telima?

Kosa

Kada je profesionalno udruženje iz Velike Britanije anketiralo stručnjake koji se bave lečenjem poremećaje kose, 79% je reklo da su videli slučajeve “post kovid gubitka kose” u svojim klinikama, piše Gardijan.

Mnogi to povezuju sa visokim temperaturama i gubitkom apetita koji su uobičajeni kod korona virusa.

Osim virusa i sam mentalni stres takođe može dovesti do opadanja kose. Većinom je to očiglednije kod žena, s obzirom na to da u većini  imaju dužu kosu od muškaraca.

Oči

Zbog sve više vremena koje provodimo pred ekranim došlo je do toga da oči budu suve ili crvene.

Uzrok sve češće kratkovidosti je stalno fokusiranje na nešto blizu lica (samo što deca to više rade sa ekranima nego knjigama).

Stomatološka ordinacija

Foto: Pexels/ Daniel Frank

Zubi

Pošto su rutinski stomatološki pregledi otkazivani tokom kovid krize, dešava se neretko u nekim slučajevima da porodice nisu posetile zubara skoro dve godine.

Karijes je već bio najčešći uzrok problema kod dece (jer su mnogi premladi da bi sarađivali sa lečenjem bez opšte anestezije).

Stomatolozi ukazuju da je već postojala kriza u pristupu stomatološkoj nezi, a ovo je jedna od mnogih oblasti u kojima je kovid pogoršao postojeće zdravstvene nejednakosti.

Kada je Američko stomatološko udruženje ispitalo svoje članove u februaru, otkrilo je da je 71% od skoro 2.300 stomatologa širom zemlje prijavilo porast škrgutanja i stiskanja zuba među svojim pacijentima tokom pandemije. Došlo je do sličnog porasta napuklih i okrnjenih zuba, što može biti posledica upravo škrgutanja.

Srce

Kardiolozi su primetili porast hroničnih srčanih oboljenja tokom pandemije.

Osim nezdravih stilova života koji takođe doprinose problem je što je postalo sve teže doći do medicinske pomoći. Svako kašnjenje doprinosi efektu “snežne grude” što na kraju dovodi živote u opasnost, upozoravaju kardiolozi.

Otkazane intervencije, propušteni pregledi i rastuće liste čekanja verovatno su već doprinele hiljadama više smrtnih slučajeva od srčanih i moždanih udara tokom pandemije nego što bi se inače očekivalo.

Stomak

Gastroentereolozi primećuju da su napadi sindroma nervoznih creva sve češći.

I jetra takođe “trpi”. Primanja u bolnice zbog alkohola su opala u godinama koje su prethodile pandemiji, ali tokom kovida takvi slučajevi su uveliki porasli.

Ipak nije da svi piju više. Trećina ispitanika koju je anketirala dobrotvorna organizacija Alcohol Change UK 2020. navela je da je prestala ili smanjila piće, ali ipak svaki peti odrastao čovek pije više.

Koža

Upalna stanja kože kao što su rozacea, ekcem i psorijaza su se pogoršavali tokom ovog stresnog vremena. Takođe, često pranje ruku može uticati na bilo čiju kožu.

Lekari moraju da peru ruke oko 100 puta dnevno, a ako se posle toga i dezifincijensa koža ne navlaži hidratantnom kremom kao što je glicerin, stalno sušenje može da izazove pukotine na koži. Onda patogene bakterije mogu ući i izazvati upalu.

Stopala

Primetni su i bolovi u peti. Mnogi navide da su im se stopala “raširila” i da im cipele više ne odgovaraju. Pretpostavka je, da su mnogi od ovih problema posledica neudobne obuće, ali i promena u vrsti aktivnosti, odnosno novih aktivnosti, kao što je trčanje.

Dijeta i fitnes

Anketa u okviru aplikacije o ishrani i vežbanju u Londonu pokazala, generalno, malu promenu u težini i kondiciji nacije. Stručnjaci ukazuju da je mnogo ljudi promenilo ponašanje i navike, a većina je uspela da nađe balans.

Dok je istraživanje pokazalo da je sveukupno povećanje telesne težine u proseku iznosilo samo 0,8 kg, studija je pokazala da su ljudi koji su tražili pomoć za gubitak težine u proseku bili 2,3 kg teži nego u prethodne tri godine.

 

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje

baner_gdereciklirati_300

Najnoviji tekstovi

Hvala vam na poverenju. Uspešno ste se prijavili na listu za prijem email biltena.
Došlo je do greške. Molimo vas pokušajte ponovo. Ako se problem nastavi, molimo da nas kontaktirate slanjem email poruke.
baner_ekopravo_300
baner_ekoadresar_300