Čisti izvori obezbedili više od 40% svetske električne energije

Foto: Pixabay/andreas160578
Iz čistih izvora prošle godine je u svetu proizvedeno više od 40% električne energije, najviše od 1940-ih godina, objavio je danas istraživački centar Ember, prenosi Beta.
Iako je hidroenergija i dalje na prvom mestu, ovom rekordu je najviše doprineo veliki rast solarnih kapaciteta, koji su udvostručeni u protekle tri godine.
Ember je naveo da je solarna energija najbrže rastući izvor energije u svetu već 20 godina.
Izvršni direktor Embera Fil Mekdonald je rekao da je solarna energija postala motor globalne energetske tranzicije i da će zajedno sa baterijama za skladištenje energije postati “nezaustavljiva sila”.
– Kao najbrže rastući i najveći izvor nove električne energije, ključna je za zadovoljavanje sve veće potražnje za električnom energijom u svetu – rekao je Mekdonald.
Od ukupno 40,9%, udeo solarne energije u proizvodnji struje bio je 7%, energije vetra 8%, nuklearne 9%, hidroenergije 14% i ostali obnovljivi izvori 3%.
Evropska unija je znatno iznad globalnog proseka, sa 71% struje dobijene iz čistih izvora, uključujući nuklearnu energiju.
Iz energije vetra u EU je proizvedeno 18% električne energije, a iz solarne energije 11%, čime je prvi put premašena proizvodnja iz uglja, koja je imala udeo ispod 10%.
Udeo nuklearne energije u EU je bio 24%, a fosilnih goriva 29%.
Ipak, Ember ukazuje da su toplotni talasi doprineli velikom rastu potražnje za električnom energijom, što je rezultiralo malim povećanjem proizvodnje iz fosilnih, povećavajući emisije u elektroenergetskom sektoru na najviši nivo.
Rastu globalne potražnje doprinose sve rasprostranjenije tehnologije kao što su veštačka inteligencija, data centri, električna vozila i toplotne pumpe.
– Međutim, glavni razlog zašto je povećana potražnja za električnom energijom 2024. u odnosu na 2023. bio je povećanje upotrebe klima uređaja tokom toplotnih talasa. To objašnjava gotovo sav mali porast proizvodnje iz fosila – saopštio je Ember.
Proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva je porasla za 1,4%, a globalne emisije u energetskom sektoru porasle su za 1,6% na novi rekord od 14,6 milijardi tona uglje-dioksida, navodi Beta.