Beogradski Muja – najstariji američki aligator na svetu

aligator zoo vrt
aligator zoo vrt

Starac Muja stoluje u „Vrtu dobre nade” tačno 85 godina. Toliko je prošlo od kako je ovaj, po poreklu Amerikanac, a po mestu rođenja Nemac, stigao u naše životinjsko carstvo. Preživeo je Drugi svetski rat, raspad Jugoslavije, hiperinflaciju, ratne devedesete, NATO bombardovanje, i kada bi kojim čudom uspeo da progovori ko zna kakve bi nam sve zanimljivosti iz istorije mogao ispričati. Kako i ne bi, jer svetski je, a naš.

Ovaj starac najstariji je živi američki aligator na svetu, za koga je međunarodna statistika potvrdila apsolutni svetski rekord u dugovečnosti aligatora u kontrolisanim uslovima.

Ako je verovati tadašnjim napisima iz štampe, Muja je u vreme dolaska u Beograd imao dve godine. Ali, na tada objavljenim fotografijama on deluje starije, tako da se pretpostavlja da je u naš grad stigao kao desetogodišnjak.

– Znamo da je stigao iz nekog zoološkog vrta iz Nemačke, ali nažalost za vreme Drugog svetskog rata u savezničkom i nacističkom bombardovanju je stradao veliki deo arhive, dok su i nemački zoo-vrtovi pretrpeli svoje gubitke pa pisanih podataka o njegovim godinama nema. Ali činjenica je da je Muja najstariji živi primerak Misisipi aligatora u zoo-vrtovima – ističe Kristijan Ovari, biolog „Vrta dobre nade”.

U poznim godinama, Muja je postao invalid. Nogu je zbog gangrene izgubio 2012. godine, a kako je tadašnja štampa pisala, amputaciju su uradili ortopedi Kliničkog centra Srbije. Operacija je trajala više od tri sata, a pripreme za nju četiri puta duže.

– Muja je, kao i svaki aligator, predstavnik velike porodice krokodiloida. A život jednog krokodila je uglavnom nezanimljiv jer on se ne pomera mnogo i najveći deo vremena provodi u razmišljanju, bilo otvorenih ili zatvorenih očiju. Reč je o hladnokrvnim životinjama koje se samo kreću kad imaju potrebu da love, regulišu termoregulaciju ili u slučaju ljubavnog zova – objašnjava Ovari zašto nam je Muja uglavnom nepomičan i nezainteresovan za svet oko sebe.

Njegova ishrana zavisi od godišnjeg doba – leti kad je temperatura viša metabolizam mu je brži, pa jede češće. Obično se hrani jednom nedeljno.

– Voli da jede i prepelice i kokoške i ne pravi razliku između konjskog i goveđeg mesa. Ali, periodično, da bismo ispoštovali i izbalansirali ishranu, Muja mora da jede i pacove, zečeve i morske prasiće. Metabolizam mu je takav da može da vari čak i lobanjske kosti – objašnjava Ovari.

Izvor: Politika

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje

baner_gdereciklirati_300

Najnoviji tekstovi

Hvala vam na poverenju. Uspešno ste se prijavili na listu za prijem email biltena.
Došlo je do greške. Molimo vas pokušajte ponovo. Ako se problem nastavi, molimo da nas kontaktirate slanjem email poruke.
baner_ekopravo_300
baner_ekoadresar_300