Kako da bacamo manje hrane i ambalaže? – “ACircPack” iz Novog Sada ima inovativno rešenje

voce
voce

Foto: pixabay

U Srbiji se godišnje baci čak 83 kilograma hrane po glavi stanovnika. Najviše bacamo hleb, a zatim povrće, voće i meso, pokazuje izveštaj Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine – UNEP.

Kako je izveštavala Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), čak trećina hrane u svetu proizvedene u toku jedne godine nikada ne bude iskorišćena.

Bacanjem hrane, odbacuju se i svi resursi uloženi u proizvodnju sirovina i gotovih proizvoda, energija voda, ljudski rad… Osim toga, otpad od hrane predstavlja veliki ekološki, ekonomski i etički problem.

Bacanje otpada od hrane praćeno je ambalažnim otpadom, koji se najčešće proizvodi od polimernih materijala. Takva jednokratna ambalaža ima veliki ugljenični otisak, s obzirom na to da je korisni život ambalaže neuporedivo manji u odnosu na ekološki uticaj koji ima.

Uzmimo primer jednog upakovanog proizvoda, primetićete da je ambalaža sastavljena od različitih materijala. Sa stanovišta reciklaže, to je izuzetan problem, s obzirom na to da se polimerni materijali uglavnom ne mogu zajedno reciklirati. Sa druge strane tu su višeslojni ambalažni filmovi, koje je praktično nemoguće reciklirati.

Kako se ambalaža uglavnom ne može ponovo koristiti ni reciklirati, dolazimo do objašnjenja zašto dolazi do nagomilavanja plastičnog otpada.

ACircPack – Proizvod koji sprečava kvarenje hrane

acircpack

Ideju za ubalažavanje ovog problema ima “ACircPack“, startap kompanija i članica NTP Novi Sad, koja razvija održive aktivne jastučiće visokih performansi za produženje roka trajanja hrane.

Branka Pilić, vlasnica kompanije “ACircPack” i kreatorka ideje, kaže za portal SRDA da je njihova misija razvoj koncepta aktivne ambalaže u skladu sa najnovijim evropskim standardima u oblasti ambalaže i pakovanja i svim direktivama koje se odnose na polimerne materijale i primenu cirkularne ekonomije u ovoj oblasti.

– Naše proizvode mogu da koriste svi proizvođači svežeg mesa, živine, ribe, voća i povrća, trgovinski lanci koji pakuju ove proizvode, svi potrošači koji žele da im hrana u frižiderima ima produženi rok trajanja kao i restorani – kaže Pilić i dodaje da je ideja da se njihovi prizvodi koriste i van granica Srbije.

“ACircPack” je prvi krenuo razvoj nanostrukturiranih aktivnih podloški za pakovanje mesa sa antimikrobnim svojstvima. Aktivne podloške se prave od prirodnih biorazgradivih polimernih materijala sa prirodnim aktivnim supstancama.

Aktivne podloške produžuju rok upakovanog sadržaja, a samim tim se indirektnim putem smanjuje otpad od hrane i ambalažni plastični otpad.

Inovacija je u potpuno novom konceptu aktivnih podloški koje imaju nanovlaknastu strukturu i antimikrobna svojstva. Za njihovu proizvodnju troši se manje energije od tradicionalnog načina dobijanja postojećih podloški i pri tome su biorazgradive.

meso_hrana

Foto: pixabay

Šta je to aktivna ambalaža?

Aktivna ambalaža znači da su u tu ambalažu dodate aktivne komponente koje omogućuju dodatnu zaštitu upakovanog sadržaja. Proizvod “ACircPack”-a sprečava kvarenje hrane jer se sprečava razvoj i delovanje mikroorganizama.

Ovo čini proizvod posebno pogodnim za pakovanje svežeg mesa i živine.

Ubacivanjem aktivnih podloški u postojeće kutijice i filmove za pakovanje, tzv. pasivna ambalaža se pretvara u aktivnu.

Drugi tip su aktivne podloške za regulaciju vlage pri pakovanju svežeg voća i povrća, naročito pogodne za bobičasto voće kao što su maline, borovnice, kupine. Ubacivanjem ovakvih podloški nema potrebe za nanošenjem zaštitnih filmova na samo voće i povrća. Održava se svežina u dužem vremenskom periodu, naročito u hladnjačama.

Krajnji cilj je razvoj i posudica i filmova, koje će biti napravljene od istog biorazgradivog materijala kao i aktivne podloške.

Vizija “ACircPack” je pozitivan uticaj na transfer sa linearne na cirkularnu ekonomiju u oblasti ambalažnih materijala i kreiranje održive i zelene budućnosti za buduće generacije.

Vrednost kompanije ogleda se u rešenjima koja se baziraju na naučnim rezultatima i dugogodišnjem istraživanju u oblasti polmernih ambalažnih materijala.

Potrebna dodatna sredstva i investitori

Fond za inovacionu delatnost je u okviru programa “Pametni početak” dodelom bespovratnih sredstava podržao 27 timova odnosno startapova od čak 115 koji su se prijavili na javni poziv. Među podržanim projektima je i “ACircPack”.

Podrška Fonda se odnosi na sprovođenje prve faze istraživanja tržišta, razvoja proizvoda, uspostavljanje poslovnog modela i početak priprema za sledeću fazu prikupljanja finansijskih sredstava. Timovima i mikro preduzećima su za pojedinačne projekte odobrena sredstva do 4,2 miliona dinara.

Kako nam je rekla Pilić, startap trenutno radi na dokazu koncepta, koji bi trebalo da bude završen za šest meseci, nakon čega kreću u potragu za investitorima.

“ACircPack” za sada nije organizovao proizvodnju, već samo u laboratoriji, a za razvoj proizvoda potreban im je dodatni izvor prihoda.

 

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje

baner_gdereciklirati_300

Najnoviji tekstovi

Hvala vam na poverenju. Uspešno ste se prijavili na listu za prijem email biltena.
Došlo je do greške. Molimo vas pokušajte ponovo. Ako se problem nastavi, molimo da nas kontaktirate slanjem email poruke.
baner_ekopravo_300
baner_ekoadresar_300