Izveštaj Koalicije 27: Građani izašli iz karantina, institucije i dalje zatvorene

Građani su izašli iz karantina, životna sredina je konačno postala društvena tema u Srbiji, ali institucije su ostale zatvorene, zaključak je sa predstavljanja osmog godišnjeg Izveštaja iz senke Koalicije 27, “Poglavlje 27 u Srbiji: Napredak pod ključem”.
Izveštaj, koji prati napredak reformi predviđenih EU pregovaračkim Poglavljem 27, analizira stanje u 10 oblasti u životnoj sredini u Srbijii i ove godine akcenat stavlja na nedostatak učešća građana, stručne javnosti i civilnog sektora u procesu donošenja odluka u životnoj sredini.
– Očekivano je poraslo interesovanje građana za zaštitu životne sredine i prirodnih vrednosti, ali to nažalost nije dovelo do toga da ova oblast postane prioritet Vlade Republike Srbije. Nakon osam godina praćenja, jasno vidimo trend sužavanja prostora za uključivanje javnosti u odlučivanje o životnoj sredini. Pandemija je to dodatno otežala, postavši izgovor kojim se zatvaraju vrata za građane koji žele da odlučuju u svojoj budućnosti – ocenila je direktorka Mladih istraživača Srbije u ime Koalicije 27, Tanja Petrović.
Neki od načina na koji se učešće javnosti u procesima donošenja odluka obehrabruje jeste poštovanje formi i zakonskih minimuma uz kratke rokove i organizaciju javnih uvida i rasprava u doba praznika ili u uslovima kada je prisustvo građana otežano, pokazalo je istraživanje “Javnost na distanci” koje je sprovela organizacija Polekol. U periodu od marta 2020. do marta 2021, tokom karantina i epidemioloških mera, samo u Beogradu je sprovedeno 99 ranih javnih uvida, javnih uvida i rasprava.
– Gradska uprava je epidemiološku situaciju iskoristila na različite načine da odluke donosi uz ograničeno uključivanje građana ili njihovo potpuno isključivanje, iako su neki planovi izazvali veliko interesovanje javnosti i želju za učešćem. Kroz istraživanje, uočili smo da se građani koji žele da učestvuju u ovim procesima dele na dve linije – konstruktivne, ako imaju neki direktan interes u planovima, i nekonstruktivne, koji nemaju direktan interes, ali su zabrinuti i imaju pitanja ili prigovore. Ovoj drugoj grupi se uskraćuje pravo da učestvuju u javnim raspravama i uvidima, što smo videli tokom javne rasprave o strateškoj proceni uticaja za projekat Linglong, ili kada je na uvidu bio plan detaljne regulacije Makiša na koji je bilo više stotina primedbi – istakla je Žaklina Živković iz Polekola.
Osim na obeshrabrivanje javnog dijaloga, izveštaj ukazuje i na problem nedostupnosti tačnih i pravovremenih podataka o stanju životne sredine, kao preduslova za kvalitetne odluke. Taj problem posebno dolazi do izražaja u odnosu između institucija i medija.
– Postalo je skoro nemoguće dobiti od Ministarstva za zaštitu životne sredine ijedan inspekcijski nalaz u kom se uočava neki problem. I Agencija za zaštitu životne sredine je izuzetno zatvorena, pogotovo kad je reč o zagađenju vazduha, iako ima zakonsku obavezu da to prati i obaveštava javnost o tome. Ministarstvo zaštite životne sredine na naše zahteve za pristup informacijama od javnog značaja odgovara u roku od 40 dana, što je zakonski rok, ali nedovoljno brzo za odgovarajuću reakciju na problem. Na primer, podatke o stanju vazduha u Smederevu dobili smo tek posle nekoliko žalbi Povereniku za pristup informacijama od javnog značaja, a govorimo o gradu gde je vazduh zagađen svaki drugi dan – kaže Dina Đorđević iz Centra za istraživačko novinarstvo Srbije.
Nedostatak podataka je ono što je pokrenulo i građane Valjeva da do podataka dođu sami, kroz rad organizacije “Lokalni odgovor”, koja se bavi monitoringom kvaliteta vazduha u tom gradu.
– Više od dve decenije imamo problem sa vazduhom u Valjevu, a godišnje, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, više od 250 ljudi prerano umre zbog zagađenja vazduha. Utvrdili smo da je vlast ništa ne preduzima i ne obaveštava građane, da ne sprovodi Plan kvaliteta vazduha i nenamenski troši sredstva za zaštitu životnu sredinu. Zato smo i rešili da sami podelimo informacije o stanju vazduha i otišli korak dalje i pravili nedeljne izveštaje i pokušavali da tu informaciju što više proširimo – lokalni mediji su nam postali značajni saborci. Brojne inicijative, apeli, akcije, izveštaji na nedeljnom nivou koje objavljuju lokalni mediji, sve to nailazi na zid ćutanja lokalne samouprave. Vazduh u Valjevu je opasan po život, ali to nema ko da čuje – upozorila je Slavica Pantić iz Lokalnog odgovora.
Tamo gde su dostupni, podaci su neretko nelogični i kontradiktorni, što otvara pitanje na čemu se zasnivaju politike i akcioni planovi vezani za životnu sredinu. Ovakvi problemi uočeni su u oblastima upravljanja otpadom, hemikalijama, kvaliteta vazduha, voda, šumarstva i zaštite prirode.
– Imamo primer podatka o količini otpada koja se proizvede u Srbiji na godišnjem nivou – brojka koju ima Agencija za zaštitu životne sredine je čak šest puta manja od brojke Republičkog zavoda za statistiku. U oblasti upravljanja hemikalijama, broj nebezbednih proizvoda na tržištu Srbije, otkrivenih pri monitoringu Instituta i Zavoda za javno zdravlje, ne poklapa se sa brojem javno dostupnih objava o nebezdbednim proizvodima u NEPRO bazi podataka – istakla je Tanja Petrović.
U poslednjem izveštaju o napretku Srbije, Evropska komisija je napredak u oblasti zaštite životne sredine ocenila kao ograničen.
– Tom ograničenom napretku doprinosi manjak komunikacije između donosilaca odluka i građana, što ovaj izveštaj i apostrofira. U predstojećem periodu, pred nama su važni regionalni procesi kao što je Zelena agenda za Zapadni Balkan, koji mogu biti značajno mesto susreta i promena na ovom polju, na šta se i Vlada Republike Srbije obavezala – podsetio je programski menadžer za životnu sredinu i klimatske promene Delegacije EU u Srbiji, Antoan Avinjon.
Ipak, sagovornici su se složili da je bitno insistirati na dijalogu i učešću građana u procesima donošenja odluka, kao i da su napori medija, civilnog sektora i samih građana ključni za razvoj boljeg dijaloga u društvu.
– Kao država koja podržava globalnu borbu sa izazovima u životnoj sredini, podržavamo civilno društvo kao partnere, ali i sektor koji budno prati proces implementacije reformi predviđenih evropskim zakonodavstvom. Ovo činimo zato što verujemo da reforme moraju da budu inkluzivne i uključe različite nivoe društva, poput građana, civilnog i privatnog sektora. Učešće i dijalog su centralna tačka demokratije i to je ono što želimo da osnažimo i ohrabrimo – poručila je ambasadorka Švedske u Srbiji, Anika Ben David.
Važnost Izveštaja iz senke istakli su i dugogodišnji partneri Koalicije 27.
– Izveštaj Koalicije 27 je ključni dokument koji je čitan u Briselu i institucijama Evropske unije i svojevrsno “sveto pismo” koje bi trebalo pratiti prilikom sprovođenja reformi životne sredine u Srbiji. Ponosni smo što smo partneri već osam godina i zadovoljni smo što Izveštaj napreduje iz godine u godinu, prepopruke su preciznije, a monitoring reformi jasniji. Ovaj dokument nam mnogo znači – rekao je direktor Hajnrih Bel fondacije u Beogradu, Simon Ilse.
Kompletan Izveštaj Koalicije 27 “Napredak pod ključem” možete pronaći na OVOM LINKU.
Tagovi
Ambasada Švedske Antoan Avinjon Antoine Avignon Delegacija EU u Srbiji Koalicija 27 Mladi istraživači Srbije Poglavlje 27 Tanja Petrović