Stršljen NIJE zaštićena vrsta u Srbiji – Kako se netačna informacija prenosi godinama

strsljen

Foto: pixabay

Stršljen nije zaštićena vrsta u Srbiji. Mnogi građani su prethodnih dana, a i prethodnih godina, mogli da pročitaju upravo suprotnu informaciju odnosno da je stršljen zaštićena vrsta i da mogu da dobiju visoke kazne za ubijanje stršljena, što je netačna informacija.

U tekstu Postoje sezone sa više stršljena, ali nema dokaza o stalno povećanom broju – Za ove insekate mogu se praviti zamke – SRDA koji smo objavili krajem maja, želeli smo da na vreme skrenemo pažnju na mogućnost velike brojnosti ovih insekata te da se građani na vreme pripreme i organizuju postavljanje zamki ukoliko su u prethodnim godinama primetili veliki broj u svom kraju, ili ako primete ove godine da mogu da postave adekvatne zamke kako bi se njihov broj smanjio i tako povećala bezbednost ljudi koji žive u blizini.

Naravno, nije u skladu sa prirodom da se stršljeni suzbijaju insekticidima i raznim zamkama dok se nalaze u svom prirodnom okruženju, već samo ako je primetan povećan broj u blizini kuća, pomoćnih objekata i sl.

Naš sagovornik je bio profesora Biološkog fakultet u Beogradu Aleksandar Ćetković koji je dao dosta informacija i zanimljivih podataka o ovom insektu.

Takođe, istakao je da stršljen kao vrsta nije ugrožen i nije zaštićen u Srbiji, tako da nema nikakvih zakonskih prepreka da se suzbija ako se jave prevelike brojnosti. Jeste ugrožen i zaštićen u nekim zemljama severne Evrope, što neki sasvim pogrešno citiraju u našem kontekstu, rekao je profesor Ćetković.

Prethodnih dana se ponovo aktuelizovala tema stršljena, sa senzacionalističkim i netačnim naslovima: “Ako ubijete stršljena čeka vas paprena kazna”; “Ako ubijete stršljena trebaće vam dobar kredit da platite kaznu: Njegov ubod može biti koban, ali šokiraće vas visina globe za uništavanje ovog insekta”.

U samim tekstovima piše sledeće: “Malo ko zna da ukoliko se ovaj insekt ubije preti kazna od pola miliona do dva miliona dinara. Ubijanje stršljena, bilo to čak i u samoodbrani, kažnjivo je prema Zakonu o zaštiti prirode koji se odnosi na ugrožavanje zaštićenih vrsta, u šta se ubraja stršljen”.

Bilo bi dobro da malo ko zna netačne informacije, koje mediji godinama plasiraju, samo prepišu ili preformulišu tekst od prethodne godine ili prepišu od drugog portala, ali ove netačne informacije objavljuju portali koji se hvale da su jedni od naposećenijih u Srbiji i onda netačna informacija ostaje upamćena i deli se među građanima.

Tekstovi su objavljeni bez sagovornika i bez pozivanja na izvor informacije. Dovoljno je bilo okrenuti telefon ili poslati mejl stručnjaku za ove teme da bi se odgovor brzo dobio.

Osim toga, novinari su mogli sami da pogledaju Zakon o zaštiti prirode i spisak zatićenih vrsta koji se može naći u Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih vrsta i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva i videti da tu nema stršljena što je dovoljno da se tekst ne objavljuje.

Međutim, lakše je prepisati netačnu informaciju radi klikova, a novinarski posao nije bitan.

strsljen

Videli smo da je 2015. ta informacija plasirana na portalima kada je citiran sagovornik iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju u Beogradu. Nakon toga, sagovornik u tekstovima ovog tipa nije citiran samo se netačna informacija prenosila.

Kako ne bi ostala nedoumica da li ovaj Zavod stoji iza ove informacije, poslali smo im mejl sa pitanjem: “Da li je stršljen zaštićena vrsta? Ako je odgovor potvrdan molimo da nam pošaljete citirani deo zakonodavnog okvira gde se tačno stršljen navodi kao zaštićena vrsta”.

Iz Zavoda je odmah stigao odgovor: Na spisku vrsta u “Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zatićenih vrsta i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva” ne nalaze se stršljeni.

Svakodnevno se u medijima provlače netačne informacije kada je reč o temama životne sredine. Ova informacija je problematična jer može da odvrati ljude od postavljanja zamki a u svom kraju su primetili veliki broj stršljena koji mogu biti potencijalno opasni po život osoba koje su alergične na ubod ovog insekta.

 

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje

baner_gdereciklirati_300

Najnoviji tekstovi

Hvala vam na poverenju. Uspešno ste se prijavili na listu za prijem email biltena.
Došlo je do greške. Molimo vas pokušajte ponovo. Ako se problem nastavi, molimo da nas kontaktirate slanjem email poruke.
baner_ekopravo_300
baner_ekoadresar_300