Miloš Banjac imenovan za energetskog menadžera Beograda

Miloš Banjac, Foto: Medija centar
Doktor mašinskih nauka Miloš Banjac imenovan je za energetskog menadžera Beograda na dve godine, objavljeno je u Službenom listu grada Beograda.
Skupština Beograda je donela Odluka o uspostavljanju sistema energetskog menadžmenta februaru ove godine.
Posao energetskog menadžera je da prikuplja i analizira podatke o načinu korišćenja i količine upotrebljene energije objekata Gradа Beogradа. Za svoj rad odgpvara direktno gradonačelniku.
On treba da organizuje i učestvuje u pripremi programa i plana energetske efikasnosti grada, predlaže mere energetske efikasnosti i učestvuje u njihovoj realizaciji, priprema godišnji izveštaj o ostvarivanju ciljeva uštede energije koji šalje gradonačelniku i gradskom Odboru, a potom Ministarstvu energetike.
Rad energetskog menadžera se finansira iz gradskog budžeta grada, a za 2023. mu je opredeljeno 181,4 miliona dinara.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović je u decembru donela Pravilnik o bližim uslovima za imenovanje energetskih menadžera.
Prema tom pravilniku, Grad Beograd imenuje najmanje jednog menadžera na nivou grada kao i najmanje po jednog energetskog menadžera za oblasti obrazovanja i dečje zaštite, socijalne zaštite, kulture, zdravstva, sporta i omladine.
Ko je Miloš Banjac?
Miloš Banjac rođen je u Beogradu gde se i školovao. Diplomirao je Mašinskom fakultetu 1993. godine, magistrirao pet godina kasnije 1998. a doktorsko zvanje stekao je 2004. godine.
Radi kao redovni profesor na Mašinskom fakultetu u Beogradu od 2014. godine na odseku za termomehaniku.
Od 2010. do 2020. godine radio je u Ministarstvu rudarstva i energetike, gde je kao pomoćnik ministra rukovodio Sektorom za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.
U tom periodu rukovodio je i učestvovao u izradi najvažnijih zakonskih i strateških dokumenata iz oblasti energetike Srbije, što je rezultiralo osnivanjem Budžetskog fonda za energetsku efikasnost, sistem upravljanja energijom u Srbiji i izgradnjom više od 500 mega vata (MW) novih elektrana na bazi obnovljivih izvora. Primera radi, za 130 odsto povećana je instalisana snaga biogasnih postrojenja.