Matica – prava kraljica

Foto: Pixabay
Aktivnosti medonosnih pčela izaziva radoznalost kod dosta ljudi. Za mnoge je još “misterija” kako funkcioniše organizacija u košnici. Pčelinje društvo se sastoji od jedne matice, 2-3 hiljade trutova i od nekoliko desetina hiljada radilica.
Glavni zadatak i uloga matice u pčelinjem društvu je nošenje jaja iz koji nastaju sve tri pčelinje kaste.
Matica je znatno veća nego radilica i duža od truta, iako nije široka kao on. Njena krila su primetno kraća u odnosu na dužinu tela.
Matica ima žaoku i uglavnom je koristi u borbi sa drugim maticama. Prilikom hvatanja, matica može ponekad ubosti pčelara u prst, ali njena žaoka neće ostati u koži kao što je to slučaj sa žaokom pčele radilice.
Sparena matica koja leže, obično se nalazi na okviru gde je mlado leglo ili prazne ćelije i okružena je pratnjom mladih pčela radilica koje su glavama okrenute ka njoj. Te mlade pratilje dotiču sparenu maticu svojim antenama, hrane je i ližu i tako dolaze do supstanci naučno definisanih kao feromoni.
Hemijski sastav tih feromona je proučen i njihovo sintetizovanje izvršeno je pre nekoliko decenija u Engleskoj. Tu se radi o dve masne kiseline (9-oksidecenoične i 9-hidroksidecenoične kiseline) koje matica luči u viličnim žlezdama. Prva materija privlači pčele na kratka rastojanja, dok druga sprečava izgradnju matičnjaka i razvoj jajnika kod pčela radilica. U poslednje vreme otkriveno je još nekoliko feromona koje matica izlučuje na raznim delovima tela i koji imaju uticaj na odvijanje socijalnog života kod pčela – navodi prof. dr Jovan Kulinčević u knjizi “Pčelarstvo“.
Kralj je u stvari kraljica
Do početka 17. veka smatralo se da pčelinjim društvom upravlja “kralj”. Tek je 1609. godine engleski sveštenik Ch. Butler ukazao da je “kralj” ženka i da je treba zvati kraljicom.
Kasnije je utvrđeno da se sparivanje matice vrši izvan košnice. Pri kraju Drugog svetskog rata dokazano je da matica prilikom sparivanja u vazduhu prima spermu od nekoliko trutova, a ne od jednog kako se dugo mislilo. Radi se najčešće o 15-25 trutova.
Od porekla i kvaliteta matice zavisi uspeh celog pčelinjeg društva. Matica nosi u sebi sve elemente budućih članova zajednice u kojoj se nalazi.
Matica polaže dve vrste jaja: ona koja su oplođena spermom i nazivaju se diploidnim jer u procesu razvoja dobijaju dvostruki broj hromozoma. Iz opođenih jaja razvijaju se pčele radilice, a iz neoplođenih trutovi.
U našim klimatskim uslovima matica počne da polaže jaja u januaru a prestaje sa leženjem uglavnom u oktobru. Mlada matica, zavisno od rase, može u roku od 24 sata položiti od 1.500 do 2.000 jaja. To je velika količina koja može preći težinu njenog tela.
U savremenim košnicama matice se koriste jednu do dve godine. A mogu živeti 3-4 pa i više godina. U Rusiji je zabeležen slučaj da je matica opstala u pčelinjem društvu 9 godina.
***
Pogledajte u posebnom tekstu Šta radi trut? – SRDA