Gde reciklirati baterije? – Država predviđa više od 12.000 lokacija za sakupljanje

baterije u fioci

Građani se često pitaju – gde reciklirati baterije. Reciklaža baterija u Srbiji ne postoji.

Sakupljanje postoji odnosno postoje mesta gde se mogu odložiti baterije, ali ne postoji sistemsko rešenje za sakupljanje. Onaj ko sakupi baterije predaje ovlaščenom operateru ovaj otpad i plaća izvoz baterija u postrojenje u EU gde se baterije recikliraju.

Predstavljamo sadašnju situaciju sa otpadnim prenosivim baterijama, gde se mogu predati istrošene baterije, kako je država predvidela sakupljanje ovog otpada….

Gde građani mogu predati baterije

– Maxi i Tempo – u određenim objektima postoje kante za odlaganje baterija

– Lidl – u svim objektima ovog lanca nalaze se kante za odlaganje baterija

– Halogen Novi Sad – prodavnica rasvete ima u 3 objekta kante za baterije

– U Kragujevcu – u zgradi Gradske uprave i objektima javnih preduzeća postavljene su kante za baterije u okviru projekta “Povećanje stope reciklaže za baterije i sijalice” koji realizuju GIZ, NALED, Udruženje reciklera Srbije, Božić i sinovi i E-reciklaža 2010

– Beogradska opština Stari grad – krajem marta u zgradi opštinske uprave će biti postavljene kante u okviru projekta “Povećanje stope reciklaže za baterije i sijalice”

– Fakulteti Beogradskog univerziteta – krajem marta u zgradama fakulteta biće postavljene kante u okviru projekta “Povećanje stope reciklaže za baterije i sijalice” koje će koristiti studenti

***
Sve tačne lokacije gde možete predati baterije pogledajte na  Gde reciklirati – Reciklažna mapa Srbije

Kante za otpadne baterije i sijalice Kragujevac

Foto: kragujevac.rs

Novac od ekološke takse

Uvoznici i proizvođači baterija su u obavezi da plaćaju naknadu za pokrivanje troškova zbrinjavanja baterija kada postanu otpad, prema načelu EU “zagađivač plaća”. To je poznatije kao ekološka taksa koju u stvari plaćaju građani jer je uračunata u cenu proizvoda.

Tako prikupljen novac u republičkom budžetu ne troši se namenski. Novac koji se plaća da bi se usmerio na zbrinjavanje prenosnih baterija kada “odsluže svoje” ostaje u budžetu. Nije javno izneta informacija koliko je od ovog država prihodovala od 2010. godine kada je napravljen zakonodavni okvir.

Istrošene baterije zaboravljene

Maxi kanta za baterije

U Srbiji ne postoji razvijen sistem sakupljanja i reciklaže baterija jer zakonodavnim okvirom nisu predviđena podsticajna sredstva. Podsticajna sredstva svake godine država opredeljuje za tretman drugih posebnih tokova otpada poput EE otpada, guma, akumulatora. U stvari, neki stručnjaci tumače da prema propisima postoje podsticaji za reciklažu baterija ali ne za sakupljanje. Dok drugi smatraju da se na zbrinjavanje baterija potpuno zaboravilo kada su se propisi pisali ima već 12 godina.

Jasan je okvir kako bi baterije trebalo da se sakupljaju:

  • Proizvođači i uvoznici baterija, proizvoda koji posle upotrebe postaju opasan otpad, u obavezi su da vode računa i o njihovom krajnjem bezbednom zbrinjavanju. U prodajnom objektu od krajnjih korisnika tj. građana treba da preuzimaju istrošene baterije, a trgovac da ih predaje dalje sakupljaču ili licu koje vrši skladištenje i tretman.
  • Jedinice lokalne samouprave zadužene su za prikupljanje baterija od stanovništva u posebnim kontejnerima.
  • Firme, koje u svom poslovanju generišu otpadne baterije, u obavezi su da predaju baterije ovlašćenom operateru.

Međutim, prodavnice, lokalne samouprave i firme ne sakupljaju baterije jer bi morale da plate ovlašćenom operateru da te baterije preuzme i izveze u zemlju gde postoji postrojenje za tretman baterija. Operater ne može da preuzme te baterije bez nadoknade jer bi on snosio troškove izvoza.

U Srbiji se sakupljaju i izvoze baterije koje su predate na reciklažu u okviru uređaja (telefona, laptopova, daljinskih upravljača i sl.) jer su za električne i elektronske uređaje predviđena podsticajna sredstva pa u okviru toga ide trošak i za baterije.

Dozvolu za izvoz baterija ima niški reciklažni centar “E-reciklaža 2010” i taj operater radi izvoz baterija u Nemačku. Ranije je još jedan operater izvozio otpadne baterije i sada je u proceduri pribavljanja nove dozvole.

Baterije od mobilnih telefona

Kada smo pozvali radnje koje prodaju rezervne baterije za mobilne telefone odnosno servise, većina je odgovorila da kada građani kupe novu bateriju, vraćaju im istrošenu bateriju odnosno ne preuzimaju je. Možda neki građani nose kući pa čuvaju u fioci do prve prilike da predaju za reciklažu koja će se jednog dana javiti, neki se verovatno sete obližnje radnje da su videli da ima kanta za sakupljanje, ali je pretpostavka da većina baci u prvu kantu ili kontejner na ulici.

Štetnost baterija

otpadne baterije

Iako je zabranjeno bacati istrošene baterije sa ostalim otpadom, stare baterije završavaju u kantama, potom kontejnerima sa komunalnim otpadom i na kraju na deponijama od kojih su većina samo mesta gde se odlaže otpad bez bilo kakvih zaštitnih mera po životnu sredinu. Istrošene baterije su opasan otpad jer sadrže opasne materije – olovo, kadmijum i živu. To su teški metali imaju dalekosežne negativne efekte na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Procesom raspadanja i razgradnje teški metali odlaze u zemlju, a i u podzemne vode, i potom u lanac ishrane.

Da li je izvodljiva reciklaža baterija u Srbiji?

Stručnjaci procenjuju da je postrojenje za reciklažu baterija skupo i neisplativo za našu zemlju u sadašnjoj situaciji. Da bi takvo postrojenje moglo da se realizuje, potrebano je obezbediti adekvatna podsticajna sredstva za reciklažu sakupljenih baterija u Srbiji. Budući da su postrojenja najnovije tehnologije velikog kapaciteta, potrebno je da se promenom zakonodavnog okvira omogući uvoz otpadnih baterija iz susednih zemalja. Kao što sada naše firme plaćaju za izvoz baterija u Nemačku, po istom principu bi strane firme plaćale da se otpadne baterije recikliraju u Srbiji.

Dok se ne stvore uslovi za postrojenje za reciklažu baterija u Srbiji, drugo realnije rešenje je njihov izvoz, a za to bi država trebalo da izdvoji podsticajna sredstva. Procedura sakupljanja, transporta, skladištenja i izvoza otpadnih baterija na dalji tretman složena, a ukupan trošak iznosi između 2,4 i 4 EUR po kilogramu otpadnih baterija.

Šta je predviđeno za baterije Programom upravljanja otpadom?

Vlada Srbije je krajem januara ove godine usvojila Program upravljanja otpadom u Republici Srbiji za period 2022-2031. godine. Ovaj dokument, koje je pripremilo Ministarstvo zaštite životne sredine, treba da definiše pravac razvoja sistema upravljanja otpadom.

Baterije bi trebalo da se sakupljaju u maloprodajnim objektima i predviđeno je da se kante postave na 10.000 lokacija. Takođe, planirano je da se kutije odnosno kante za sakupljanje baterija postave u javnim objektima poput državnih i lokalnih organa vlasti, institucija, fakulteta, škola, javnih preduzeća, na 2.000 lokacija.

Program predviđa stvaranje mreže centara za sakupljanje otpada širom zemlje. Ove lokacije koje će služiti kao “reciklažna dvorišta” i imaće kanti za baterije ukupno 338.

Uspostavljanje po jednog mobilnog postrojenja za prikupljanje prenosivih baterija po regionu, ukupno 26 mobilnih postrojenja za baterije.

U okviru regionalnih reciklažnih centara predviđeno je postavljanje kontejnera. Osim toga, u ovim regionalnim centrima trebalo bi da budu i regionalna skladišta za baterije.

Investicioni troškovi za sakupljanje prenosivih baterija iznosi ukupno 3.419.800 EUR, predviđeno je Programom (Tabela iz Programa ispod). Međutim, ako se malo bolje analizira to nisu sve troškovi samo za baterije.

Za kutije/kante u maloprodajnim objektima i javnim ustanovama, i centrima za sakupljanje otpada treba uložiti 256.900 EUR. Uz to su i mobilni centri za sakupljanje vredni ukupno 520.000 EUR. U okviru regionalni centara predviđena je postavka kontejnera i organizacija skadištenja u ukupnom iznosu 2.642.900 EUR, ali ova cifra nije samo za otpad već i za druge tokove otpada na toj lokaciji.

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje

baner_gdereciklirati_300

Najnoviji tekstovi

Hvala vam na poverenju. Uspešno ste se prijavili na listu za prijem email biltena.
Došlo je do greške. Molimo vas pokušajte ponovo. Ako se problem nastavi, molimo da nas kontaktirate slanjem email poruke.
baner_ekopravo_300
baner_ekoadresar_300