Andrea Radonjić, Tetra Pak – Važno je da se propišu zasebni, obavezujući ciljevi za reciklažu višeslojne kartonske ambalaže

andrea radonjic

Andrea Radonjić (Foto: Tetra Pak)

Države na koje bismo voleli da se ugledamo su pre svega Kanada i Belgija, u kojima se, uz odgovarajuću regulativu, u ovom trenutku sakuplja više od 90% upotrebljenih paketa, dok na regionalnom nivou očekujemo da će Hrvatska biti prva država u kojoj će se višeslojna kartonska ambalaža uskoro naći u depozitnom sistemu – kaže u okviru intervjua za SRDA portal Andrea Radonjić, rukovodilac sektora za regulatorne i javne politike za Istočnu Evropu kompanije Tetra Pak.

Radonjić govori o usvajanju novog Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, o uvođenju depozitnog sistema, o reciklaži višeslojne kartonske ambalaže, kao i o učestvovanju na Kopaonik biznis forumu.

SRDA: Uskoro ćete, početkom marta, biti učesnica Kopaonik biznis foruma, u panelu koji se tiče održivosti poslovanja, pod naslovom “Bringing circularity to life”. Koja će biti vaša glavna poruka na ovom događaju, kako slušaocima, tako i drugim učesnicima iz oblasti privrede i državne uprave?

– Održivost je zaista u srži kompanije Tetra Pak, i zahtev za održivim poslovanjem poštujemo na svakom koraku. Neki od pokazatelja koji to potvrđuju su i činjenice da smo, primera radi, u 2022. godini na globalnom nivou smanjili emisiju gasova staklene bašte za 39% u odnosu na baznu, 2019. godinu, kao i da, prema poslednjim podacima, 84% električne energije koja se konzumira u našim operacijama širom sveta dolazi iz obnovljivih izvora. Takođe, upotrebom polimera koji se dobijaju na biljnoj bazi u proizvodnji naše ambalaže smo, samo u 2022. godini, doprineli uštedi 131 kilo tone emisija ugljen-dioksida i srodnih gasova, u odnosu na emisije koje bi bile ostvarene da su korišćeni polimeri dobijeni na bazi fosilnih ostataka. Ali, što je možda još važnije, pitanje održivosti pokušavamo da sagledamo kroz integralan pristup.

Kao deo prehrambene industrije svesni smo da pojedinačne inicijative često nisu dovoljne i da samo kroz sveobuhvatnu promenu poslovnog modela i sinhronizovani rad privrede, države i najšire javnosti, odnosno svih aktera, možemo osigurati da prehrambeni sistemi u budućnosti nastave da zadovoljavaju potrebe rastuće ljudske populacije, pri tome istovremeno odgovarajući na izazove kao što su sve veća ograničenost resursa, ugrožavanje biodiverziteta, ili klimatske promene.

Iako ovo često zahteva i određene investicije i promene u poslovnim praksama, cilj nam je da dokažemo da su dugoročni efekti višestruko pozitivni, kako sa aspekta globalne održivosti prehrambenih sistema i životne sredine, tako i sa aspekta domaće privrede, konkurentnosti i, konačno, finansijskih rezultata.

Zato nam je važno da i u okviru predstojećeg foruma sa kolegama iz industrije, ali i drugih povezanih sektora, otvoreno diskutujemo o najoptimalnijim zakonskim i praktičnim rešenjima koja se mogu primeniti na domaćem tržištu, bilo da je u pitanju odgovorna nabavka materijala, upotreba resursa ili tema upravljanja otpadom.

tetra pak

(Foto: Tetra Pak)

SRDA: Aktivni ste u pokušajima rešavanja problema reciklaže u Srbiji. Jedan od glavnih koraka, na koji se čeka već godinama, je usvajanje novog Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu koji bi trebalo da uvede depozitni sistem. Kada očekujete donošenje ovog dokumenta?

– Srbija već dugo čeka usvajanje novog Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, i vidimo da se proces donekle ubrzao, mada još nemamo konkretnije informacije o tome kada će nova regulativa biti doneta. Ono što u ovom trenutku smatram ključnim jeste da buduće zakonsko rešenje bude istovremeno prilagođeno domaćem tržištu i potrebama, ali i usklađeno sa savremenim trendovima u oblasti ambalažnog otpada koji su već usvojeni na razvijenim tržištima. Tetra Pak je jedan od osnivača Alijanse za cirkularna pakovanja, u okviru koje se zalažemo za rešenja koja će istovremeno doprineti razvoju domaće reciklažne industrije, uspešnom poslovanju domaćih kompanija koje se bave proizvodnjom ambalaže, kao što je naša, i posledično neće dovesti u pitanje obim izvoza ambalaže i spoljno-trgovinsku razmenu zemlje.

Ne manje važan aspekt, osim poslovnog i finansijskog, takođe je i onaj koji se tiče zagađenja životne sredine i smanjenja otpada. Naši argumenti koji se tiču donošenja buduće regulative su bazirani, ne samo na iskustvima drugih evropskih tržišta, već i na studiji koju je u Srbiji sprovela konsultantska kuća Eunomia. Prema njihovim analizama, uvođenje odgovarajućeg, sveobuhvatnog depozitnog sistema bi omogućilo povrat više od 90% ambalažnog otpada i udvostručilo stopu reciklaže. Zato, pre donošenja dugoočekivanog zakona, smatramo da je mnogo važnije nastaviti dijalog na nivou svih relevantnih aktera, kako bi se izbegla užurbana i nepotpuna rešenja za domaće tržište.

SRDA: Za koji model depozitnog sistema se zalažete? Očekujete li da će višeslojna kartonska ambalaža naći mesto u depozitnom sistemu?

– Više puta smo isticali da se zalažemo za depozitni sistem koji će biti zasnovan na savremenim, pametnim rešenjima za depozit, koji će biti postavljen tako da njime upravlja industrija i koji će podrazumevati odlaganje svih vrsta ambalažnih proizvoda i materijala na jedno mesto. Na taj način obezbedio bi se ne samo sinergetski efekat u kontekstu troškova po jedinici ambalaže, već bi to zadovoljilo i građane kao krajnje korisnike.

Vidimo da argumenti koji se tiču zagađenja materijala sve više gube na snazi kada je u pitanju evropska praksa depozitnih sistema, tako da zaista ne postoji ni jedan razlog da se i višeslojna kartonska ambalaža ne uključi u budući depozitni sistem na nacionalnom nivou.

Paralelno sa tim, u cilju ostvarivanja značajnih stopa povrata i reciklaže upotrebljene ambalaže, veoma nam je važno da se u Srbiji istovremeno propišu zasebni, obavezujući ciljevi za reciklažu višeslojne kartonske ambalaže, jer ćemo u protivnom, i dalje nastaviti da viđamo upotrebljenu ambalažu na otpadima ili u prirodi, umesto u reciklažnim centrima gde bi bila iskorišćena za nove proizvode.

tetra pak

(Foto: Tetra Pak)

SRDA: Reciklaža višeslojne kartonske ambalaže uspešno se odvija u mnogim zemljama i od dobijenog materijala se proizvode raznovrsni predmeti kao što su ubrusi, maramice, kartonske kutije, gajbice, palete, hranilice za ptice, dozeri za sapun itd. Na koga bi Srbija mogla da se ugleda za razvoj celog tog sistema i koji su koraci da se ovakvi predmeti proizvode i kod nas?

– Ne zaboravite da su se i u Srbiji svojevremeno od reciklirane višeslojne kartonske ambalaže dobijali ne samo ubrusi, koji se i danas proizvode, već i cevi, od preostalog dela poli-aluminijuma, koje su dalje korišćene u industriji. Širom sveta se takođe iz poli-aluminijuma, materijala koji zajedno sa kartonom nastaje u procesu reciklaže naše ambalaže, proizvodi nameštaj ili materijali za krovove, a u Ekvadoru se ovaj materijal koristi i za dobijanje đonova za školsku obuću.

U Beogradu, zajedno sa partnerima iz kompanije Polyhedra trenutno pružamo podršku projektu PolyAl Incubator, u okviru koga mladi istraživači i entuzijasti traže nove načine upotrebe poli-aluminijuma koji bi bili relevantni za domaće tržište.

Međutim, ono što je ključno za dobijanje ovih uzbudljivih proizvoda jeste upravo dovoljna količina sakupljene upotrebljene ambalaže, koja bi zatim obezbedila ekonomsku isplativost i samog procesa reciklaže i proizvodnje novih proizvoda. Baš zato i insistiramo i na efikasnom sistemu upravljanja otpadom, i na propisivanju obavezujućih ciljeva za višeslojnu kartonsku ambalažu, koji bi zajedno višestruko doprineli povećanju sakupljenih i recikliranih količina.

Države na koje bismo voleli da se ugledamo su pre svega Kanada i Belgija, u kojima se, uz odgovarajuću regulativu, u ovom trenutku sakuplja više od 90% upotrebljenih paketa, dok na regionalnom nivou očekujemo da će Hrvatska biti prva država u kojoj će se višeslojna kartonska ambalaža uskoro naći u depozitnom sistemu.

SRDA: Građani sada u nekim lokalnim samoupravama imaju prilike da odlažu u reciklažne kante i kontejnere i višeslojnu kartonsku ambalažu. Međutim, reciklaža je na veoma niskom nivou. Kako vidite sadašnju situaciju i šta može da se uradi za povećanje reciklaže višeslojne kartonske ambalaže?

tetrapak

Foto: Tetra Pak

– Mislim da je saradnja svih relevantnih aktera najbolji odgovor na ovo pitanje. Sa naše strane, osim napora koji se tiču unapređenja održivosti same ambalaže i njene reciklabilnosti, aktivno radimo i na edukaciji naših klijenata, ali i krajnjih potrošača kako bi svi bili svesni značaja i mogućnosti reciklaže naših pakovanja. Takođe, angažovani smo i na unapređenju reciklažne infrastrukture, a primere koje bih istakla u tom kontekstu su i projekti “Reciklažom do vožnje” u Kragujevcu i “Pametno recikliraj” u Zrenjaninu, koji pokazuju da su saradnja sa lokalnim zajednicama i javno-privatna partnerstva jedan od najefikasnijih načina ostvarivanja ciljeva zaštite životne sredine i cirkularne ekonomije.

Depozitni sistem za koji se zalažemo, kao i propisivanje obavezujućih individualnih ciljeva za višeslojnu kartonsku ambalažu sigurno bi dodatno, i to u kratkom roku, u velikoj meri doprineli upravo onome čemu težimo, a to je da nijedno naše pakovanje ne završi na otpadu ili još gore – u prirodi.

Osim uvođenja depozitnog sistema, zalažemo se i za unapređenje sistema produžene odgovornosti proizvođača, kao i primarne separacije, što bi sve pomoglo da Srbija brzo postigne optimalna rešenja u oblasti upravljanja otpadom. Jedan od dodatnih faktora koji situaciju može promeniti u kratkom roku je i povećavanje naknade za višeslojnu kartonsku ambalažu koja se isplaćuje lokalnim preduzećima koja se bave upravljanjem otpadom, kako bi bili motivisani na njeno ispravno sortiranje i dalji tretman. Dakle, prilika za unapređenje je mnogo, a samo kroz dijalog i saradnju na lokalnom i nacionalnom nivou možemo postići ciljeve koji su, nadam se, svima u interesu.

***

Gde reciklirati Tetra Pak – Višeslojnu kartonsku ambalažu odlažite u reciklažne kontejnere, kante i pametne mašine – SRDA

Reciklaža Tetra Pak ambalaže – Od upotrebljene višeslojne kartonske ambalaže dobijaju se maramice, ubrusi, kutije, gajbice – SRDA

 

Tagovi

Podelite na društvenim mrežama

SRDA preporučuje